Najnovije na Forumu

Tutorijali

Proračun namotaja i izrada transformatora

Autor Marko Nikolić. -- Tutorijali

naslovna-transformatori_baza_znanja_proracun_namotaja_izrada_transformatora_torusni_transormator_automatika.rs.jpgTransformator je električni uređaj koji transformiše energiju iz jednog kola u drugo, posredstvom magnetne sprege, bez ikakvih pokretnih delova. Transformator se sastoji od dva (ili više) spregnuta namotaja ili jednog namotaja sa više izvoda, i u većini slučajeva magnetnog jezgra koje koncentriše magnetni fluks. Naizmenična struja u jednom namotaju će indukovati struju u drugim namotajima. Transformatori se koriste da spuštaju ili dižu napon, da menjaju impedansu i da obezbede električnu izolaciju između kola.
 

Konstrukcija PLC-a

Autor Jovan Milovanović - Nagradna igra. -- Tutorijali

naslovna_konstrukcija_plc_baza_znanja_automatika.rs.jpg
PLC je jedan od uređaja koji su tokom godina zauzeli značajno mesto u okviru sistema upravljanja. U ovom tekstu biće više reči o  osnovnoj konstrukciji PLC-a, podeli na modularne i kompaktne progamabilno logičke kontrolere (PLC). Tekst omogućuje čitaocima da saznaju više o memoriji, napajanju, CPU kao i o ulaznim i izlaznim jedinicama (relejni i tranzistorski izlazi).
 
 

Digitalni informaciono - reklamni sistemi

Autor FTN Novi Sad, Katedra za elektroniku. -- Tutorijali

naslovna_digitalni_reklamni_panoi_baza_znanja_automatika.rs.jpgU radu su predstavljeni elementi i način funkcionisanja digitalnih informaciono-reklamnih sistema kao novog masovnog medija. Digitalnih informaciono-reklamni sistemi predstavljaju mrežu prilagodljivih displej uređaja koji mogu biti upravljani elektronski upotrebom računara, omogućavajući izmenu sadržaja sa neke udaljene lokacije u zavisnosti od potreba ciljnih grupacija.
 
 

Kratak pregled programskog jezika C

Autor Miloš Slankamenac, Kalman Babković, Ivan Mezei - FTN Novi Sad, Katedra za elektroniku. -- Tutorijali

naslovna_programski_jezik_c_baza_znanja_tutorijali_programiranje_automatika.rs.jpgProgramski jezik C je proceduralni programski jezik, nastao 1972. godine. Autor jezika je Denis Riči, a nastao je u istraživačkom centru Bell Laboratories u Nju Džersiju za potrebe operativnog sistema UNIX. Proslavivši se svojom brzinom, postao je jezik izbora za mnoge buduće projekte, poput različitih verzija Windows-a i UNIX-a, ali i u aplikativnom programiranju za mnogobrojne aplikacije tokom decenija. I danas se koristi u velikoj meri, prvenstveno za sistemsko programiranje.
 
 

Kratak pregled mašinskog/asemblerskog programiranja mikrokontrolera Intel MCS51

Autor Miloš Slankamenac, Kalman Babković, Ivan Mezei - FTN Novi Sad, Katedra za elektroniku. -- Tutorijali

naslovna_asemler_asemblersko_programiranje_intel8051_mikrokontroleri_tutorijali_automatika.rs.jpgAsembler je programski jezik koji mašinski jezik specifične procesorske arhitekture predstavlja u ljudima čitljivom obliku. Iz toga proizilazi da svaka procesorska arhitektura posjeduje svoj asembler. Programi napisani u asembleru se odlikuju mogućnošću slanja direktnih komandi procesoru kao i iskorišćavanju celog dijapazona arhitekture. Pošto rade na nivou mašinskog koda, mnogo su manji i brži od programa napisanih u nekom konvencionalnom programskom jeziku. U ovom članku nam je bila želja da čitaoce upoznamo sa principima asemblerskog programiranja na arhitekturi Intel 8051.
 

Izrada štampanih pločica

Autor Miloš Jurošević. -- Tutorijali

stampanje plocica elektronika foto postupak www.automatika.rs Praktična realizacija nekog elektronskog uredjaja je, jednostavno rečeno, postupak kojim se sve komponente tog uredjaja povezuju u celinu. To povezivanje može da se ostvari na više načina. Početnici koriste gotova, vrlo jednostavna štampana kola koja se sastoje od uzanih, paralelnih bakarnih linija sa izbušenim rupama. Uz malo veštine i na njima je moguće realizovati mnoga električna kola. Međutim, pravo rešenje na koje svi ljubitelji elektronike dođu su štampane ploče. Mi ćemo ovde ukratko spomenuti proces dobijanja štampane ploče u kućnoj izvedbi. 
 

Drugi su preporučili