<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>556 timer Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/556-timer/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/556-timer</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Thu, 12 May 2016 14:18:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>NE-555 timer</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/ne-555-timer.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/ne-555-timer.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Jun 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Obrada signala]]></category>
		<category><![CDATA[555 timer]]></category>
		<category><![CDATA[556 timer]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Prateći korake “primitivnog”, ali dosta korisnog 4-pinskog OM802 IC tajmera proizvedenog od strane Philips-a 1969, novi i veoma inovativni IC poznat kao NE-555 tajmer IC je pušten u prodaju 1971.godine, samo što je ovog puta proizvođač Signetics Corporation. Njegov izumitelj je čovek švajcarskog porekla Hans R. Camenzind. NE-555 Timer je ime dobio po tri 5K otpornicima koji se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/ne-555-timer.html">NE-555 timer</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3327" style="float: left; border: 1px solid #000000; margin-top: 5px; margin-right: 5px;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/ne_555_timer_naslovna_projekti_automatika.rs.jpg" alt="ne 555 timer naslovna projekti automatika.rs" width="100" height="100" />Prateći korake “primitivnog”, ali dosta korisnog 4-pinskog OM802 IC tajmera proizvedenog od strane Philips-a 1969, novi i veoma inovativni IC poznat kao NE-555 tajmer IC je pušten u prodaju 1971.godine, samo što je ovog puta proizvođač Signetics Corporation. Njegov izumitelj je čovek švajcarskog porekla Hans R. Camenzind. NE-555 Timer je ime dobio po tri 5K otpornicima koji se nalaze u njemu.</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<p><span id="more-708"></span></p>
<div style="text-align: justify;"> NE-555 je bio jedan od prvih masovno pravljenih komercijalnih IC tajmera dostupnih u to vreme. Proizvođači nisu ni naslutili koliki uspeh će postići, ni da će se njihov proizvod proizvoditi već skoro 40 godina. Postao je jedan od najkorišćenijih IC-a ikada napravljenih.</div>
<div style="text-align: justify;">
NE-555 je postao “hit” kako zbog svoje cene tako i zbog stabilnosti kod brojanja, maksimalne frekvencije od 200KHz i po tome što je potrebno malo dodatnih komponenti da bi se dobio gotov uređaj. Napon napajanja je između 4.5V do 15V i struje od 3 do 6mA. Rise/Fall vreme 100ns, temperaturna stabilnost je 0.005% / °C.</div>
<div>
<img fetchpriority="high" decoding="async" class=" size-full wp-image-3328" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs.gif" alt="555 timer komponente elektronika projekti automatika.rs" width="556" height="190" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 1. Raspored pinova i električni simbol</div>
<div style="text-align: justify;">
<strong>Funkcija pinova</strong></div>
<div style="text-align: justify;"><strong> </strong></div>
<div style="text-align: justify;"><em> PIN2 Trigger:</em> Kada je napon na ovom pinu manji od 1/3 V+ onda je izlaz na visokom nivou. On prati pražnjenje vremenskog kondenzatora u astabilnom modu. Ima visoku ulaznu otpornost, veću od 2M<span style="text-align: justify;">Ω</span>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> PIN3 Output:</em> Napon na izlazu je otprilike za 1.7V manji od V+. Struja na izlazu može biti i do 200mA, što omogućava da se neki potrošači direktno povežu na izlaz, tipa LE diode, piezo zujalice,itd. Da bi se kontrolisali veći potrošači treba da se koristi relej ili tranzistor za njihovo uključivanje ili isključivanje.</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> PIN4 Reset:</em> Kada je napon na pinu manji od 0.7V on spušta izlaz na nizak nivo bez obzira šta je na ulazu. Kada se ne koristi poželjno je da bude povezan na V+.</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> PIN5 Control voltage:</em> Može da se koristi za podešavanje threshold napona koji je podešen na 2/3V+. Poželjno je ako se ne koristi da se poveže preko 10nF kondenzatora na GND.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em> PIN6 Threshold:</em> Kada je napon na ovom pinu veći od 2/3 V+, onda je izlaz nizak. On prati punjenje vremenskog kondenzatora u astabilnom i monostabilnom modu. Ima visoku ulaznu otpornost veću od 10MΩ.</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> PIN7 Discharge:</em> Kada je izlaz nizak pin je spojen sa GND, a kada je izlaz visok on je odvojen od GND preko tranzistora unutar IC-a. Koristi se uglavnom za pražnjenje kondenzatora koji se postavlja između ovog pina i GND-a.</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> PIN8 V+:</em> Na ovaj pin se dovodi napon za napajanje IC-a koji može biti između 4.5V(min) do 16V(max), ali u radu je najbolje držati se granice od 5V do 15V. Osetljivost brojanja na promenu napona je 0,1% po voltu.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Načini na koje se NE-555 timer može koristiti su sledeći:</div>
<div style="text-align: justify;">
<ul>
<li>Astabilni (proizvodi kvadratne pulseve na izlazu)</li>
<li>Monostabilni (proizvodi jedan puls na izlazu)</li>
<li>Bistabilni</li>
<li>Invertujući bafer</li>
</ul>
</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><strong> Astabili. </strong>Njegova uloga je da na izlazu daje pravougaoni signal koji se kreće od 0V do V+. Astabilni se zove zato što nema mirno stanje, izlaz se stalno menja između niskog i visokog nivoa.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: center;"><img decoding="async" class=" size-full wp-image-3329" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_astabilni_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs_2.gif" alt="555 timer astabilni komponente elektronika projekti automatika.rs 2" width="252" height="217" /></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3330" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs_3.gif" alt="555 timer komponente elektronika projekti automatika.rs 3" width="284" height="61" /></div>
<div style="text-align: center;"></div>
<div style="text-align: center;">Slika 2. Šema sa izlazom</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> Izračunavanje periode (frekvencije) izlaznog signala:</em></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;"><b>T = 0.7 × (R1 + 2R2) × C1</b>   i   <b>f = 1.4/</b><b>(R1 + 2R2) × C1</b></div>
<div style="text-align: center;"><b> </b></div>
<div style="text-align: justify;">T= perioda [s]</div>
<div style="text-align: justify;">f= frekvencija [Hz]</div>
<div style="text-align: justify;">R1, R2= otpornik [Ω]</div>
<div style="text-align: justify;">C1= kondenzator  [F]<b><br />
</b></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Perioda je podeljena u dva dela: T=Tm+Ts:</div>
<div style="text-align: justify;">
<ul>
<li>Visok nivo Tm = 0.7 × (R1 + R2) × C1</li>
<li>Nizak nivo Ts  = 0.7 × R2 × C1</li>
</ul>
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Potrebno je još i napraviti dobar odabir otpornika R1, R2 i kondenzatora C1. R1 i R2 bi trebali da budu u granicama od 1KΩ i 1M<span style="text-align: justify;">Ω</span>. Bolje je da se prvo odabere C1 zbog toga sto su kondenzatori dostupni u manjem broju vrednosti. R1 treba da bude otprilike 1/10 R2 da bi Tm i Ts bili približno isti.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: center;"><strong>R2=0.7/fxC1</p>
<p></strong></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3331" style="margin-bottom: 5px; display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs_2.gif" alt="555 timer komponente elektronika projekti automatika.rs 2" width="448" height="156" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 3. Način rada</div>
<div style="text-align: justify;">
Kada je izlaz visok kondenzator C1 se puni strujom preko R1 i R2. PIN2 i PIN6 prate napon na kondenzatoru i kad dostigne 2/3V+ (napon na kome threshold odreaguje) izlaz postaje nizak i PIN7 je povezan na GND. Kondenzator se sada prazni. Kada napon padne do 1/3 V+ (napon na kome trigger odreaguje) izlaz postaje visok i PIN7 prekine vezu sa GND, dozvoljavajući da se kondenzator ponovo puni. Ciklus traje dogod se PIN4 Reset ne stavi na GND.</p>
<div style="text-align: justify;"><strong> Monostabilni. </strong>Njegova uloga je da proizvede jedan puls na izlazu. Monostabilni se zove zato što je stabilan u jednom stanju, kada je izlaz nizak, a kada je izlaz visok to je samo privremeno stanje.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3332" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_monostabilni_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs.gif" alt="555 timer monostabilni komponente elektronika projekti automatika.rs" width="314" height="217" /><br />
<img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3333" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs_4.gif" alt="555 timer komponente elektronika projekti automatika.rs 4" width="284" height="54" /></div>
<div></div>
<div style="text-align: center;">Slika 4. Šema sa izlazom</div>
<div style="text-align: justify;">
<em> Izračunavanje periode (frekvencije) izlaznog signala:</em></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: center;"><b>T = 1.1×R1xC1</b></div>
<div style="text-align: center;"><b> </b></div>
<div>T= perioda [s]</div>
<div>R1= otpornik [Ω]</div>
<div style="text-align: justify;">C1= kondenzator [F]<b style="text-align: justify;"><b><b><br />
</b></b></b></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Maksimalno vreme koje je pouzdano je 10 minuta.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"> Potrebno je još i napraviti dobar odabir otpornika R1, R2 i kondenzatora C1. Izaberite prvo C1 zbog manjeg broja različitih vrednosti, a potom iz jednačine nađite odgovarajuću vrednost R1. R1 bi trebalo da bude između 1KΩ i 1MΩ. Budite svesni da vrednosti elektrolitskih kondenzatora nisu tačne, greška može dostići i 20%.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3334" style="margin-bottom: 5px; display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs_5.gif" alt="555 timer komponente elektronika projekti automatika.rs 5" width="456" height="244" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 5. Način rada</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Brojanje počinje kada je napon na PIN2 manji od 1/3 V+, tada je izlaz visok i kondenzator C1 počinje da se puni preko R1. Kada počne brojanje naredni okidači se ignorišu. PIN6 kontroliše napon na C1 i kada dostigne 2/3 V+ izlaz pada na nizak nivo. U isto vreme PIN7 je povezan na GND i prazni kondenzator i sprema se za novo okidanje. Ako se PIN4 stavi na GND prekida se brojanje i izlaz pada na GND.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><strong><strong> Bistabilni.</strong></strong> Zove se bistabilni jer je stabilan u dva stanja: izlaz visok i izlaz nizak. Takođe je poznat i kao flip-flop.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: center;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3335" style="margin-bottom: 5px;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_bistabilni_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs.gif" alt="555 timer bistabilni komponente elektronika projekti automatika.rs" width="312" height="203" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 6. Šema</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"> Način rada:</div>
<div style="text-align: justify;">
<ul>
<li>Kada je taster na PIN2 pritisnut izlaz je visok.</li>
<li>Kada je taster na PIN4 pritisnut izlaz je nizak.</li>
</ul>
<div><strong><strong> Invertujući bafer. </strong></strong>Ulaz ima jako veliku otpornost (oko 1MΩ) tako da je potrebno samo nekoliko μA, ali izlaz i dalje može da da do 200mA.</div>
<div></div>
<div style="text-align: center;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3336" style="margin-bottom: 5px;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/06/555_timer_invertujuci_buffer_komponente_elektronika_projekti_automatika.rs.gif" alt="555 timer invertujuci buffer komponente elektronika projekti automatika.rs" width="242" height="203" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 7. Šema</div>
<div></div>
<div>Način rada:</p>
<ul>
<li>Kada je ulaz manji od 1/3V+ na izlazu dobijamo visoko stanje.</li>
<li>Kada je ulaz veći od 2/3 V+ na izlazu imamo nisko stanje.</li>
<li>Kada je napon na ulazu između 1/3 V+ i 2/3 V+ izlaz ostaje na prethodnom stanju.</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
</div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/ne-555-timer.html">NE-555 timer</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/ne-555-timer.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
