<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>control system toolbox Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/control-system-toolbox/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/control-system-toolbox</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Sat, 30 Apr 2016 22:22:07 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Uvod u SIMULINK Toolbox</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/uvod-u-simulink-toolbox.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/uvod-u-simulink-toolbox.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milica Đekić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 16 Jun 2013 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tutorijali]]></category>
		<category><![CDATA[blok dijagram]]></category>
		<category><![CDATA[control system toolbox]]></category>
		<category><![CDATA[matlab]]></category>
		<category><![CDATA[modelovanje]]></category>
		<category><![CDATA[simulacija]]></category>
		<category><![CDATA[simulink]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Kao što je poznato, uz pomoć Matlaba moguće je vršiti analizu i sintezu sistema automatskog upravljanja. Kako se u praksi javlja potreba za rešavanjem složenijih problema, gde se sistemi ne sastoje samo od objekata i upravljačkog sistema, već od više međusobno spregnutih podsistema, razvijene su funkcije kojima se dobijaju ekvivalentne prenosne funkcije redne, paralelne i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/uvod-u-simulink-toolbox.html">Uvod u SIMULINK Toolbox</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3893" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_logo_uvodna_automatika_rs.JPG" width="100" height="100" alt="simulink logo uvodna automatika rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_logo_uvodna_automatika_rs.JPG 200w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_logo_uvodna_automatika_rs-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 100px) 100vw, 100px" />Kao što je poznato, uz pomoć <a href="baza-znanja/tutorijali/uvod-u-matlab.html" target="_blank">Matlaba</a> moguće je vršiti analizu i sintezu sistema automatskog upravljanja. Kako se u praksi javlja potreba za rešavanjem složenijih problema, gde se sistemi ne sastoje samo od objekata i upravljačkog sistema, već od više međusobno spregnutih podsistema, razvijene su funkcije kojima se dobijaju ekvivalentne prenosne funkcije redne, paralelne i povratne sprege. S druge strane, <em><strong>SIMULINK</strong></em> obezbeđuje grafičko okruženje, u kome se opisno skicira blok dijagram sistema i vrši njegova simulacija.</p>
</div>
<p>  <span id="more-1086"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;Uz pomoć Matlabovih funkcija iz <em>Control Systems Toolbox-a</em> je moguće vršiti simulaciju sistema bilo iz komandne linije ili iz skript datoteke. SIMULINK se pokreće iz komandne linije naredbom:</div>
<h4 style="text-align: center;">Simulink</h4>
<div style="text-align: justify;"><span style="line-height: 1.3em;">ili pomoću ikone u komandnom prozoru Matlaba. Važno je da se shavti da promenjive koje su definisane u komandnom prozoru Matlaba važe i u prozoru SIMULINK-a.</span></p>
<p>&nbsp;Nakon pokretanja SIMULINK-a, pojavljuje se prozor <strong>Simulink Library Browser</strong>, gde su pobrojane dostupne biblioteke. Glavne biblioteke su: <em>Simulink</em>, <em>Control System Toolbox</em>, <em>Neural Network Blockset</em> i <em>Simulink Extras</em>. Dvostrukim klikom na neku od navedenih biblioteka, grana se njihovo stablo i dolazi do dostupnih komponenti. Raspložive komponente <em>Simulink</em> biblioteke su: </p>
<ul style="list-style-type: square;">
<li>Continuos – linearni kontinualni sistem</li>
<li>Discontinous – različite nelinearnosti</li>
<li>Discrete – linearni diskretni sistemi</li>
<li>Look-Up Tables – interpolacija podataka iz tabele</li>
<li>Math Operations – matematičke operacije</li>
<li>Model Verification – verifikacija modela</li>
<li>Model-Wide Utilities – dodaci vezani za modele</li>
<li>Ports &amp; Subsystems – podsistemi</li>
<li>Signal Atrributes – manipulisanje signalima</li>
<li>Sinks – prikazivanje i usmeravanje izlaznih podataka</li>
<li>Sources – generisanje ulaznih podataka</li>
<li>User-Defined Functions – pisanje funkcija</li>
</ul>
<div>&nbsp;Da bi se napravio model u Simulinku, najpre treba otvoriti Simulink prozor za modelovanje, tako što se klikne ikona nove stranice (beli pravougaonik). Sada treba u novootvoreni Simulink prozor za modelovanje ubaciti željene komponente sistema. To se radi tako, što se iz odgovarajuće biblioteke prevuče željeni blok. Na primer, ako želimo da definišemo model u obliku prenosne funkcije, treba najpre iz biblioteke <em>Simulink</em>, dvostrukim klikom na <em>Continous</em> izabrati komponentu <em>Transfer Fcn</em> i prevući je u prozor za modelovanje. </p>
<p>&nbsp;U Simulinku, sistemi su nacrtani na ekranu kao blok dijagrami. Mnogi od elemenata blok dijagrama su dostupni, kao što su prenosne funkcije, veze i drugo, baš kao i virtuelni ulazni i izlazni uređaji poput generatora funkcija i osciloskopa. Simulink je integrisan sa Matlabom i podaci jednostavno mogu da se razmenjuju između ta dva programa. U ovom slučaju, primenjujemo Simulink na primere iz Matlaba kako bismo modelovali sisteme, izgradili kontrolere i simulirali sisteme. Simulink je podržan od strene Unix, Macintosh, i Windows okruženja i uključen u studensku verziju Matlaba za PC računare.</p>
<p> &nbsp;Ideja koja leži u pozadini je ta da se može videti tutorijal Simulinka u jednom prozoru dok se Simulink pokreće u drugom. Fajlovi sistemskih modela se mogu skinuti iz tutorijala i otvoriti u Simulinku. Ovi sistemi se mogu modifikovati i proširiti kako raste znanje o Simulinku, kao i o modelovanju, upravljanju i simulacijama.</p>
<p><strong>Modeli</p>
<p></strong>&nbsp;U Simulinku, model je skup blokova koji, u opštem slučaju, predstavlja sistem. U dodatku, da bi se nacrtao model u praznom prozoru modela, prethodno sačuvan fajl modela može da se učita ili iz File menija ili iz Matlabovog komandnog prompta.</p>
<p><strong>Osnovni elementi</p>
<p></strong>&nbsp;Postoje dve osnovne klase elemenata u Simulinku: blokovi i linije. Blokovi se koriste za generisanje, modifikovanje, kombinovanje izlaza i displej signale. Linije se koriste za prenos signala od jednog bloka ka drugom.</p>
<p><strong>Jednostavan primer</p>
<p></strong>&nbsp;Jednostavan model se sastoji iz tri bloka: Step funkcije, prenosne funkcije i osciloskopa. Step funkcija je blok izvora iz kojeg izvire odskočni ulazni signal. Ovaj signal se prenosi preko linije u smeru indikovanom strelicom do kontinulanog bloka prenosne funkcije. Blok prenosne funkcije modifikuje ulazni signal i njegov izlaz je novi signal koji je linijom sproveden do osciloskopa. Osciloskop je blok koji se koristi da predstavi signal kao realni osciloskop.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class=" size-full wp-image-3894" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_primer_automatika_rs.jpg" width="440" height="320" alt="simulink primer automatika rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto; vertical-align: middle;" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div style="text-align: center;"><strong>Slika 1.</strong> Jednostavan primer u Simulinku</div>
<div>&nbsp;Naravno, postoji još više tipova blokova dostupnih u Simulinku i neki od njih će biti razmatrani u daljem tekstu.</p>
<p><strong>Pokretanje simulacija</p>
<p></strong>&nbsp;Da bi se pokrenula simulacija, potrebno je koristiti sledeći fajl modela:</div>
<h4 style="text-align: center;">simple2.mdl</h4>
<div><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;Skinite i otvorite ovaj fajl u Simulinku, prateći date instrukcije. Trebao biste da vidite sledeći prozor modela.</span></p>
<p><img decoding="async" class=" size-full wp-image-3895" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_pokretanje_simulacije_automatika_rs.jpg" width="440" height="320" alt="simulink pokretanje simulacije automatika rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto; vertical-align: middle;" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div style="text-align: center;"><strong>Slika 2.</strong> Primer simulacije u Simulinku</div>
<div>&nbsp;Pre nego što pokrenete simulaciju ovog sistema, prvo otvorite prozor osciloskopa duplim klikom na blok osciloskopa. Zatim, selektujte ili Start ili Play na vrhu ekrana kako biste pokrenuli simulaciju.</p>
<p>&nbsp;Simulacija bi trebala da se pokrene jako brzo i prozor osciloskopa se pojavljuje kao što sledi.</p></div>
<div style="text-align: left;">
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3896" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_primer_simulacije_automatika_rs.jpg" width="440" height="397" alt="simulink primer simulacije automatika rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto; vertical-align: middle;" /></div>
<div style="text-align: center;"><strong style="text-align: center; line-height: 1.3em;">Slika 3.</strong><span style="text-align: center; line-height: 1.3em;"> Primer grafika simulacije u Simulinku</span></div>
<div style="text-align: center;">&nbsp;</div>
<div>&nbsp;Treba primetiti da je izlaz simulacije (žuta linija) na vrlo niskom nivou relativan u odnosu na ose osciloskopa. Ovo se ispravlja upotrebom <strong>Autoscale</strong> dugmeta. </p>
<p>&nbsp;Postoji mnogo parametarskih opcija za simulacije. U ovom primeru, razmatraćemo samo Start i Stop vremena, koja ukazuju Simulinku za vreme kojih perioda treba da izvrše simulaciju. Promenite Start vreme iz 0.0 u 0.8. Promenite Stop vreme iz 10.0 u 2.0, što bi trebalo da bude neposredno pošto se sistem smiri. Zatvorite dialog box i vratite se na simulaciju. Posle korišćenja Autoscale dugmeta, prozor osciloskopa bi trebao da ostvari mnogo bolji prikaz odskočnog odziva.</p>
<p><strong>Izgradnja sistema</strong></p>
<p> &nbsp;Kao prvo, potrebno je prikupiti sve neophodne blokove iz biblioteka blokova. Zatim, treba modifikovati blokove tako da se oni usklade sa blokovima u željenom modelu. Konačno, blokovi se međusobno spajaju pomoću linija kako bi se obrazovao kompletan sistem. Posle ovoga, kompletan sistem može da se verifikuje kako bi se ustanovilo da radi.</p>
<p><strong>Modifikovanje blokova</p>
<p></strong>&nbsp;Pratite ove korake kako biste ispravno modifikovali blokove u Vašem modelu. </p>
<ul style="list-style-type: square;">
<li>Dva puta kliknite na Sum blok. Kako ćete hteti da dodate drugi ulaz, unesite +- u listu označenih&nbsp;<span style="line-height: 1.3em;">polja.&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">Zatvorite dialog box.</span></li>
<li><span style="line-height: 1.3em;">Dva puta kliknite na Gain blok. Promenite proporcionalno dejstvo i zatvorite dialog box.</span></li>
<li>Dva puta kliknite na blok PID regulatora i promenite proporcionalno dejstvo, kao i integralno dejstvo. Zatvorite dialog box.</li>
<li>Dva puta kliknite na blok prenosne funkcije. Ostavite numerator, ali promenite denumerator. Zatvorite dialog box.</li>
<li>Promenite naziv bloka PID regulatora u PI regulator dva puta klikćući na reč PID regulator.</li>
</ul></div></div>
<div style="text-align: left;">&nbsp;Slično, promenite naziv bloka prenosne funkcije u objekat. Konačno, svi blokovi su uneseni ispravno.</p>
<p><strong><br />Spajanje blokova sa linijama</strong></div>
<div style="text-align: justify;"><strong><br /></strong>&nbsp;Jednom kada su blokovi ispravno postavljeni, potrebno ih je povezati. U tu svrhu je potrebno pratiti sledeće korake. </p>
<ul>
<li style="text-align: justify;">Prevucite kursorom od izlaznog terminala Step bloka ka pozitivnom ulazu Sum bloka.</li>
<li style="text-align: justify;">Rezultirajuća linija bi trebala da ima stralicu na kraju. Ako je stralica otvorena i crvena, to znači da ništa nije povezano.</li>
<li style="text-align: justify;">U ovom slučaju, strelica može da se posmatra kao izlazni terminal i da se nacrta baš kao i u prethodnom slučaju. S druge strane, ukoliko želite da ponovo nacrtate liniju ili da povežete liniju sa pogrešnim terminalom, liniju treba da izbrišete i ponovo nacrtate. Brisanje linije se postiže tako što se linija selektuje i jednostavno pritisne Delete dugme na tastauri.</li>
<li style="text-align: justify;">Nacrtajte liniju tako da povežete Sum blok sa Gain ulazom. Takođe, nacrtajte liniju od Gain bloka do PI kontrolera, zatim liniju od PI regulatora do objekta i liniju od objekta do osciloskopa.</li>
<li style="text-align: justify;">Linija koja ostaje da se nacrta je signal povratne sprege koji se povezuje sa izlazom objekta i negativnim ulazom Sum bloka.</li>
<li style="text-align: justify;">Prevucite negativni deo Sum bloka na dole i otpustite miša, tako da linija bude nezavršena. Od krajnje tačke linije, kliknite i prevucite liniju između objekta i osciloskopa.</li>
<li style="text-align: justify;">Konačno, potrebno je postaviti oznake u model kako bi se identifikovali signali. Da biste to uradili dva puta kliknite na tačku koju želite da obeležite.</li>
<li style="text-align: justify;">Ukucajte r u Step box, obeležavajući referentni signal i zatim kliknite izvan kako biste završili editovanje.</li>
<li style="text-align: justify;">Označite signal greške (e), upravljački signal (u), i izlazni signal (y) na isti način. Krajnji model će izgledati kao na Slici br.4.</li>
<li style="text-align: justify;">Da biste sačuvali model, selektujte Save As u File meniju i ukucajte željeno ime modela.</li>
</ul>
<div>&nbsp;</div>
<p> <img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3897" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/simulink_primer_blok_dijagrama_automatika_rs.jpg" width="440" height="320" alt="simulink primer blok dijagrama automatika rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto; vertical-align: middle;" /></div>
<div style="text-align: justify;"><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;</span></div>
<div style="text-align: center;"><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;Slika 4. Primer blok dijagrama u Simulinku</span></div>
<div style="text-align: center;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;"><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;Jednom kada je model završen, moguće je izvršiti simulaciju istog. To se radi tako što se selektuje Start u simulacionom meniju i pokrene simulacija. Izlazni signal je moguće videti duplim klikom na osciloskop, čime se dobija grafik izlazne funkcije.</span></div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;U zaključku, Simulink je grafičko proširenje Matlaba za modelovanje i simulaciju sistema. Jedna od glavnih prednosti Simulinka jeste njegova sposobnost da se modeluju nelinearni sistemi, čiju prenosnu funkciju nije moguće uraditi u Matlabu. Druga prednost Simulinka je njegova sposobnost da uzme u razmatranje početne uslove. Jednom kada se napravi prenosna funkcija, početni uslovi se uzimaju da su nula.</p>
<p>&nbsp;Za više inforamcija o Matlabu, molim Vas pogledajte: </p>
<ul>
<li><a href="baza-znanja/tutorijali/uvod-u-matlab.html" target="_blank">Uvod u MATLAB</a></li>
</ul>
<p> &nbsp;</p></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/uvod-u-simulink-toolbox.html">Uvod u SIMULINK Toolbox</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/uvod-u-simulink-toolbox.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
