<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>karakteristike dioda Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/karakteristike-dioda/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/karakteristike-dioda</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Fri, 03 Apr 2020 11:08:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Šotki dioda &#8211; Nastanak, izrada i primena</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/sotki-dioda-nastanak-izrada-i-primena.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/sotki-dioda-nastanak-izrada-i-primena.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 03 Apr 2020 11:05:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Baza znanja]]></category>
		<category><![CDATA[Elektronika]]></category>
		<category><![CDATA[Tutorijali]]></category>
		<category><![CDATA[diode]]></category>
		<category><![CDATA[inverzni napon]]></category>
		<category><![CDATA[karakteristike dioda]]></category>
		<category><![CDATA[napon proboja]]></category>
		<category><![CDATA[PN spoj]]></category>
		<category><![CDATA[poluprovodnicke komponente]]></category>
		<category><![CDATA[primena dioda]]></category>
		<category><![CDATA[silicijimska dioda]]></category>
		<category><![CDATA[sotki dioda]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10370</guid>

					<description><![CDATA[<p>Šotki dioda ili šotkijeva dioda, je posebna vrsta diode koja ima veoma kratko vreme uključivanja i isključivanja (tipično 100ps), kao i znatno niži prag provođenja nego kod običnih silicijumskih dioda. Istorijat  Nemački naučnik Valter Šotki (Walter H. Schottky) je pronašao Šotkijev efekt, koji je omogućio izradu Šotki diode i kasnije tranzistora. Logička kola izrađena sa Šotki tehnologijom koriste više snage [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/sotki-dioda-nastanak-izrada-i-primena.html">Šotki dioda &#8211; Nastanak, izrada i primena</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Šotki dioda ili šotkijeva dioda, je posebna vrsta diode koja ima veoma kratko vreme uključivanja i isključivanja (tipično 100ps), kao i znatno niži prag provođenja nego kod običnih silicijumskih dioda.</p>
<h3 style="text-align: justify">Istorijat</h3>
<p style="text-align: justify"> Nemački naučnik Valter Šotki (Walter H. Schottky) je pronašao Šotkijev efekt, koji je omogućio izradu Šotki diode i kasnije tranzistora. Logička kola izrađena sa Šotki tehnologijom koriste više snage od običnog TTL kola ali rade brže.</p>
<p> Logička kola sa Šotki tehnologijom:</p>
<ul style="text-align: justify">
<li>Schottky (S) originalna Šotki serija kola.</li>
<li>Low power Schottky (LS) serija kola, potrošnja je smanjena i brzina povećana.</li>
<li>Advanced Low power Schottky (ALS) dalja poboljšanja, smanjena potrošnja, povećana brzina.</li>
<li>Fast Schottky (F) povećana brzina i potrošnja.</li>
</ul>
<h3 style="text-align: justify">Izrada</h3>
<p style="text-align: justify"> Kao materijal za proizvodnju Šotki diode pogodno je koristiti silicijum (Si) i galijum arsenid (GaAs), kao i metale poput zlata, srebra, platine, paladijum, i volframa.</p>
<p style="text-align: justify"> Izrađuju se tako što se direktno na poluprovodnik N vrste nanosi metal. Elektroni iz poluprovodnika prelaze u metal zbog difuzije, pa se u poluprovodniku obrazuje prostorno naelektrisanje u kojem se nalaze nekompenzovani pozitivni joni. Ovo prostorno naelektrisanje postoji praktično samo u poluprovodniku, pa je električno polje manje nego u normalnom PN-spoju. Elektroni mogu da prelaze iz poluprovodnika u metal, jer je energija elektrona u metalu manja, ali obrnuto ne mogu.</p>
<p style="text-align: justify"> Na ovaj način se dobije usmerački spoj između poluprovodnika i metala, a takođe i priključak za anodu. Drugi kontakt se dobije tako što se naknadno obrazuje oblast sa velikom koncentracijom N+ primesa, pa se dobije N+ oblast, koja je slična provodniku. Na N+ oblast se nanosi metal sa kojim se obrazuje neusmerački kontakt, koji čini katodu diode.</p>
<p style="text-align: justify"> Kod Šotki dioda nema prelaza šupljina iz P u N oblast, kao ni elektrona iz N u P oblast, pa ne postoji difuzna kapacitivnost spoja. Vreme uključivanja i isključivanja je veoma kratko i iznosi tipično 100ps.</p>
<p><img decoding="async" class=" wp-image-10371 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2020/04/Sotki-dioda_simbol.jpg" alt="" width="309" height="133" /></p>
<p style="text-align: center">Simbol Šotki diode</p>
<h3 style="text-align: justify">Karakteristike</h3>
<p style="text-align: justify"> Prag provođenja Šotki diode je manji nego kod običnih silicijumskih dioda jer je potencijalna barijera manja. Prag provođenja može se menjati promenom gustine primesa u poluprovodniku. Što je veća koncentracija primesa, niži je inverzni napon i niži je prag provođenja, skoro jednak nuli, ali je relativno velika i inverzna struja.</p>
<p style="text-align: justify"> Kako su ove diode bazirane na spoju poluprovodnika i metala (umesto spoja dva poluprovodnika). Karakteriše ih manji pad napona kod direktne polarizacije u odnosu na standardne PN diode (0.15V-0.45V), kao i  mnogo manja kapacitivnost PN spoja.</p>
<h3 style="text-align: justify">Gde se koristi</h3>
<p style="text-align: justify"> Ove diode se koriste za spojna kola kao i za prevenciju saturacije kod tranzistora. Koriste se i za ispravljače sa malim gubicima. Zbog manje kapacitivnosti PN spoja imaju primenu i u RF kolima. Nedostatak ovakve strukture je to što se ne mogu realizovati komponente sa velikim inverznim probojnim naponom.</p>
<p style="text-align: justify">  Šotki diode se upotrebljavaju u veoma brzim prekidačkim kolima. Šotki diode sa velikom koncentracijom primesa se koriste u oblasti mikrotalasa (10 GHz). Postoji posebna vrsta usmeračkih Šotki dioda za struju do nekoliko desetina ampera (na primer BYS76 firme Siemens za struju do 75 A), koje se upotrebljavaju u brzim usmeračkim kolima ili kod impulsnih regulatora napona.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: justify">
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/sotki-dioda-nastanak-izrada-i-primena.html">Šotki dioda &#8211; Nastanak, izrada i primena</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/sotki-dioda-nastanak-izrada-i-primena.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
