Naslovna Baza znanja Elektronika Paralelni i serijski port mikrokontrolera

Paralelni i serijski port mikrokontrolera

 Mikrokontroler je mikroprocesor sa periferijama, sve u jednom integrisanom kolu. Mikrokontroler nastaje nakon što su ljudi shvatili šta im sve treba pored mikroprocesora u jednom sistemu specijalne namene. Serijski i paraleni blok su jedni od tipičnijih i najčešće korišćenjih periferija u mikrokontroleru. Dalje u tekstu može saznati više o njima.

Paralelni port

 Rani mikroprocesori nisu imali ugrañene paralelne portove i za paralelni prenos podataka ka spoljnom svetu se koristilo posebno integrisano kolo. Integrisano kolo PIA 8255 je  osedovali tri izlazno/ulazna porta i kontrolni registar za definisanje smera podataka. To je već zaboravljeno u slučaju mikrokontrolera, gde je broj integrisanih izlazno/ulaznih portova sasvim dovoljan. Paraleni port je sa strane mikrokontrolera običan registar sa svojim mestom u memorijskoj mapi. Njegovi (izlazi/ulazi) su preko pinova povezani sa spoljnim svetom i menjaju se obični upisom promenjive na adresu porta. Upis jedinice u jedan bit port registra (SET) se direktno manifestuje pojavom +5V na odgovarajućem izlaznom pinu, dok upis nule u taj bit (CLEAR) dovodi do pojave napona 0V.

 Povezivanje paralelnog porta sa mikroprocesorom je prikazano na donjoj slici levo. Dekoder adrese porta je takođe integrisan i jedino što je neophodno znati je adresa samog porta. Na desnoj slici je prikazana realizacija jednog izlazno-ulaznog pina koji predstavlja jedan logički bit porta (jedan port je skupina više pinova, može posedovati 4, 8, 16 bitova).

Slika br.1 Povezivanje paralelnog porta u uC

Slika br.2 Tipična HW realizacija jednog IO pina porta sa alternativnom funkcijom (primer za 8051)

 Ulazno/izlazni port se uobičajeno može čitati, pisati ili postaviti u stanje visoke impedance. Takođe, radi uštede pinova, svaki pin IO porta uobičajeno poseduje i alternativnu funkciju, kojom se neki periferni blok mC povezuje sa spoljnim pinovima. Na programeru je da odluči šta mu treba i da li će pin da koristi kao port ili kao ulaz-izlla neke periferije. Na primer, pin na sledećoj slici može biti bit IO porta ili jedan ulaz AD konvertora.

 Ukoliko nema potrebe za ovim A/D ulazom, možemo koristiti pin kao ulaz ili kao izlaz, uglavnom kao digitalni port. Postoje specijalni registri kojima se konfigurišu izlazni pinovi mC. Pinovi se uobičajeno konfigurišu odmah nakon reseta i konfiguracija se ne menja tokom rada.

Slika br.3 Primer multipleksiranja jednog port bita i jednog A/D ulaza na jednom pinu mikrokontrolera.

Serijski port

 Serijski port je pojednostavljeno gledano pomerački registar (shift) sa paralelnim upisom/čitanjem sa strane CPU (serijski port je običan registar u mikrokontrolerskoj memorijskoj mapi) a serijskim upisom/čitanjem sa strane serijske linije (RX i TX). U sebi obično sadrži interni baud rate generator (softverski se programira pri konfigurisanju serijskog porta) i kontrolnu logiku za paralelni upis/čitanje, dodavanje start, stop i parity bitova, baferisanje podataka, kao i generisanje RX prekida (kada je poslednji bit dolazećeg podatka primljen) i TX prekida (kada je poslednji bit poslatog podatka otišao na liniju).

Slika br.4 Povezivanje serijskog porta sa mikroprocesorom unutar mikrokontrolera

 Dodatne napomene:

  • Serijski port uobičajeno daje signale nivoa 0V i 5V. PC serijski port radi sa ±12V podacima. Za vezu sa PC je potreban dodatni hardver, MAX232 kolo koje vrši prilagoñenje naponskih nivoa ili modem,
  • Ubičajen serijski protokol je RS232 (definiše broj bitova poruke, start bit, stop bit (broj stop bitova 0,1 ili 2), parity bit (odd ili even parity), brzinu serijske veze (baudrate: 2800 4800 9600 17200 itd.)
  • CPU je rasterečena čekanja odlaska i nadolaska pojedinih bitova podatka. CPU vrši običan paralelni upis (ili čitanje) u serijski registar (na primer u registar serial buffer – SBUF) što je dovoljan znak za automatski start serijske poruke, serijski port preuzima dalju kontrolu nad slanjem,
  • Način pisanja programa za rad sa serijskim portom:
    – pulling, ne preporučuje se, procesor ne bi radio ništa drugo nego čekao dolazak podatka – serijski prekid: prvi tip prekida po prijemu (RI), drugi tip prekida po slanju zadnjeg bita na liniju (TI).

Slika br.5 Primer blok dijagrama serijskog porta – Siemens 80535 procesor.

 Sva dalja objašnjenja možete pronaći pronaći u sledećim materijalima: Primena mikroprocesora u energetici – mikroprocesor i mikrokontroler

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Exit mobile version