Naslovna Baza znanja Obrada signala Komunikacioni protokoli u automatizaciji

Komunikacioni protokoli u automatizaciji

U industriji postoji ogromna potreba za umrežavanjem raznih komponenti sistema i njihovom komunikacijom. Zato su se vremenom pojavili različiti komunikacioni protokoli. U ovom tekstu videćemo spisak protokola koji se koriste u procesnoj ili industrijskoj automatizaciji i automatizaciji u zgradama. Takođe, biće reči i o protokolima koji se koriste u upravljačkim sistemima u industriji.  

  Protokoli u procesnoj automatizaciji

  • AS-Interface – Actuator-Sensor interface je industrijski protokol koji se sreće kod sistema sa PLC i DCS kontrolerima i personalnim računarima. Koristi se za povezivanje jednostavnih digitalnih i analognih uređaja, preko dvožilnog kabla.
  • BSAPBS –   – Bristol Standard Asynchronous Protocol, razvijen je od strane Bristol Babcock Inc. To je master-slave protokol, pogodan za sinhorne LAN mreže većih brzina, kao i za asinhrone WAN mreže manjih brzina.
  • CC-Link Industrial Networks je otvoreni industrijski protokol koji omogaćava komunikaciju uređajima različitih proizvođača.
  • Common Industrial Protocol (CIP) – može se posmatrati kao aplikativni sloj zajednički za više protokola, kao što su DeviceNet, CompoNet, ControlNet i EtherNet/IP.
  • ControlNet – pripada CIP protokolima, razvijen od strane Allen-Bradley-a.
  • DeviceNet – takođe pripada CIP protokolim, a primenjuje se za razmenu podataka, kod sigurnosnih uređaja kao i kod velikih I/O mreža.
  • DF-1 – asinhroni bajt-orijentisani protokol, namenjen komunikaciji sa većinom Allen-Bradley RS232 interfejs modula.
  • DirectNet – koristi se za komunikaciju DirectLogic PLC-ova kompanije Koyo. Mrežom sa ovim protokolom mogu se povezati do 90 PLC-ova.
  • EtherCAT – Ethernet for Control Automation Technology je otvoreni fieldbus protokol, visokih performansi, zasnovan na Ethernet-u. Cilj razvoja ovog protokola je primena Ethernet-a u aplikacijama automatizacije, koja zahtevaju kratka vremena update-ovanja sa niskom cenom hardvera.
  • Ethernet Global Data (EGD) – protokol koji dozvoljava serveru da deli određenu količinu svoje memorije svim klijentima po unapred definisanim periodima. Protokol je razvijen za GE Fanuc PLC-ove.
  • EtherNet/IP – predstavlja još jednu od implementaciju CIP protokola, koji koristi TCP/IP i kompatibilan je sa ControlNet i DirectNet sistemima.
  • Ethernet Powelink – deterministički real-time protokol za Ethernet standard. Ovo je otvoreni protokol upravljan od strane Ethernet POWERLINK Standardization Group (EPSG). Pokrenut je 2001. godine od strane austrijske kompanije B&R.
  • FINS – predstavlja Omron-ov protokol za komunikaciju preko nekoliko mreža uključujući Ethernet, DeviceNet, RS232C itd.
  • FOUNDATION fieldbus – je digitalni, serijski, dvostrani komunikacioni sistem koji se koristi kao mreža osnovnog nivoa u okruženju industrijske automatizacije. Ovo je sistem otvorene arhitekture, razvijen od strane Fieldbus Foundation.
  • HART – Highway Addressable Remote Transducer protokol predstavlja jednu od ranijih implementacija Fieldbus-a.
  • HostLink – još jedan Omron-ov protokol namenjen komunikaciji preko serijske veze. Baziran je na ASCII kodu, a najčešće se koristi za komunikaciju preko RS232 i RS485.
  • Interbus – protokol namenjen serijskom prenosu podataka između upravljačkih sistema i prostorno distribuiranih I/O modula koji su povezani sa senzorima i aktuatorima. U primeni je od 1987. godine, a razvijen je u kompaniji Phoenix Contact.
  • MACRO Fieldbus (Motion And Control Ring Optical) – protokol razvijen od strane Delta Tau Data System.
  • MECHATROLINK – otvoreni protokol namenjen industrijskoj automatizaciji, razvijen u kompaniji Yaskawa, dok ga trenutno održava Mehatrolink Members Association (MMA).
  • MelsecNet – protokol proizvođača Mitsubishi Electric.
  • Modbus – serijski komunikacioni protokol predstavljen davne 1979. godine od strane kompanije Modicon, namenjen komunikaciji između PLC-ova. Karakterišu ga jednostavnost i robusnost. Besplatan je te je veoma pogodan za upotrebu.
  • OSGP (The Open Smart Grid Protocol) – široko rasprostranjen protokol namenjen komunikaciji uređaja u pametnim mrežama
  • Optomux – serijski mrežni protokol baziran na RS232 i RS485 razvijen od strane kompanije Opto 22 1982. godine. Ovo je ASCII protokol, veoma je pouzdan i koristi se za daljine do 1200m.
  • PieP (Process Image Exchange Protocol) – veoma jednostavan fieldbus protokol, korišćen u procesnoj automatizaciji. Koristi metod prenosa procesne slike između I/O uređaja i PLC-a, što ga čini jednostavnim za korišćenje.
  • PROFIBUS (PROcess FIeld BUS) – protokol razvijen od strane Nemačkog departmana za obrazovanje i istraživanje 1989. godine. U današnje vreme koristi ga Siemens.
  • PROFINET – protokol industrijske automatizacije koji koristi standarde namenjene personalnim računarima kao što su TCP/IP i Ethernet. Modularna struktura PROFINET-a omogućava korisnicima odabira samo potrebnih funkcija za različite potrebe.
  • RAPIEnet (Real-time Automation Protocols for Industrial Ethernet) – prvi korejski međunarodni Ethernet standard za real-time razmenu podataka.
  • SDS (Smart Distributed System) – protokol razvijen od strane kompanije Honeywell. Optimizovan je za pametne senzore i aktuatore.
  • SERCOS interface – otvoreni protokol namenje hard real-time upravljanju kretanja i I/O signala
  • SERCOS III – Ethernet verzija SERCOS protokola
  • Sinec H1 – Ethernet-bazirani protokol velike propusne moći, pogodan za prenos velike količine podataka. Razvio ga je Siemens.
  • TTEthernet – protokol namenjen upotrebi u avionima i drugim real-time aplikacijama.
  • DNP3 (Distributed Network Protocol) – skup protokola koji se koriste za SCADA, RTU, IDE sisteme. Komunikacija između sistema i master stanica tj kontrolnog centra.

  Protokoli u upravljačkim sistemima u industriji

  • MTConnect – industrijski standard koji olakšava razmenu informacija sa numerički upravljanim mašinskim alatima.
  • OPC – standard koji specificira real-time komunikaciju između upravljačkih uređaja različitih proizvođača.
  • OPC UA – podržava dva protokola, binarni protokol opc.tcp://Server i http://Server za Web servise.

  Protokoli u automatizaciji u zgradama 

  • 1-Wire – razvijen od strane kompanije Dallas Semiconductor, ovaj protokol obezbeđuje prenos podataka manjih brzina, ali i napajanje preko istog voda kojim se prenose i signali.
  • BACnet (Building Automation and Control) – dizajniran je da omogući komunikaciju automatizacije u zgradama i upravljačkih sistema kao što su grejanje, ventilacija, hlađenje, upravljanje osvetljenjem itd.
  • C-BUS – protokol koji se najčešće koristi za komunikaciju uređaja koji služe za uravljanje osvetljenjem u zgradama.
  • CC-Link – otvoreni industrijski protokol koji omogućava komunikaciju uređajima različitih proizvođača. Ranije je korišćen uglavnom u industriji, ali se danas najčešće koristi u kućnoj automatizaciji.
  • DALI (Digital Adressable Lighting Interface) – protokol za upravljenje sistemima osvetljenja (0-10V napajanja).
  • EnOcean – wireless protokol, male potrošnje.
  • Konnex (KNX) – standardizovani komunikacioni protokol namenjen inteligentnim zgradama.
  • LonTalk – protokol optimizovan za upravljanje u automatizaciji različitih funkcij.
  • oBIX – protokol namenjen automatizaciji u zgradama, baziran na web tehnologijama.
  • S-Bus – standardni protokol za automatizaciju u zgradama u Aziji i Africi. Zasniva se na RS485 topologiji.
  • VSCP (Very Simple Control Protocol) – besplatni protokol u automatizaciji pogodan za sve vrste automatizacionih zadataka sa fokusom na automatizaciju u zgradama.
  • xAP – otvoreni protokol kućne automatizacije, podržava integraciju telemetrije i kontrole uređaja, pre svega u kućama.
  • X10 –  protokol koji koristi iste vodove i za signale i za napajanje, s tim da se signali prenose u vidu radio frekventnih talasa.
  • ZigBee –  otvoreni bežični komunikacioni protokol.

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Exit mobile version