<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>brane Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/brane/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/brane</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Tue, 06 Mar 2018 07:36:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Da li hidroelektrane širom Balkana ugrožavaju životnu sredinu?</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/razno/da-li-hidroelektrane-sirom-balkana-ugrozavaju-zivotnu-sredinu.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/razno/da-li-hidroelektrane-sirom-balkana-ugrozavaju-zivotnu-sredinu.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 06 Mar 2018 07:36:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[10mw struja proizvodnja elektricne energije]]></category>
		<category><![CDATA[brane]]></category>
		<category><![CDATA[cista energija]]></category>
		<category><![CDATA[hidroelektrane]]></category>
		<category><![CDATA[snaga vode]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=9523</guid>

					<description><![CDATA[<p> Na prostoru Balkanu, više od jedne trećine od oko 2,800 planiranih novih brana, nalaze se na zaštićenim područjima, ugrožavajući reke i biodiverzitet.  Najviše hidroelektrana u Evropi, podignuto je upravo na području zapadnog Balkana, a to sve dovodi do mogućeg nestajanja planinskih reka i gubitka biodiverziteta. Oko 2,800 novih brana protezaće se od Slovenije do Grčke, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/razno/da-li-hidroelektrane-sirom-balkana-ugrozavaju-zivotnu-sredinu.html">Da li hidroelektrane širom Balkana ugrožavaju životnu sredinu?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Na prostoru Balkanu, više od jedne trećine od oko 2,800 planiranih novih brana, nalaze se na zaštićenim područjima, ugrožavajući reke i biodiverzitet.</p>
<p style="text-align: justify"> Najviše hidroelektrana u Evropi, podignuto je upravo na području zapadnog Balkana, a to sve dovodi do mogućeg nestajanja planinskih reka i gubitka biodiverziteta. Oko 2,800 novih brana protezaće se od Slovenije do Grčke, od kojih će 37% njih biti izgrađeno na zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi ili &#8221;Natura 2000&#8221; lokacije. Teška mašinerija već preusmerava nove rečne tokove na 187 građevinskih lokacija, u poređenju sa samo 61 u 2015. godini. Većina ovih lokacija nalazi se na planinskom terenu, što katastrofalno utiče na samu prirodu, mnoge vrste riba i insekata.</p>
<p style="text-align: justify"> Nova vrsta ribe, Isoperla Vjosae, ove godine je otkrivena u albanskoj čuvenoj reci, inače poslednjoj divljoj reci u Evropi, Vjosi. Naučnici opisuju Vjosu kao izuzetno jedinstven i dinamičan ek-raj za mnoštvo vodenih vrsta, koje su nestale širom Evrope. Nažalost, očekuje se da će većina ovih održivih zajednica nestati, kao rezultat projektovanih brana hidroelektrane.</p>
<p style="text-align: justify"> Damian Gjiknuri, albanski ministar energetike, izjavio je da će dve planirane mega-brane na ovoj reci, omogućiti prolazak ribe preko &#8221;obilaznica&#8221; odnosno ribljih traka. Kaže da su ovi projekti zasnovani na najboljim ekološkim praksama, koje se danas primenjuju, radi minimiziranja efekata visokih brana na cirkulaciju vodenih vrsta.</p>
<p style="text-align: justify">  Ove dve elektrane generišu manje od 10 MW energije, tako da ne zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu. Međurtim, pored vodenog života, mega-brane mogu takođe ugroziti i ljude. Do sada su zabeležena i nekoliko smrtna slučaja, vezana za rad na samim hidroelektranama, i čak desetine hapšenja povezanih sa projektima hidroelektrana u Albaniji.</p>
<p style="text-align: justify"> Albanija danas ima 81 branu u izgradnji, a Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina imaju zajedno 71 izgrađenu hidroelektranu, a za Srbiju postoji još preko 800 projekata &#8221;na crtanju&#8221;. Iz albanske vlade dolaze informacije da o posvećenosti proglašenju Nacionalnog parka na delu Vjosa reke, uzvodno od planirane brane Kalivaci, kako bi sprečili dalje širenje hidro izgradnje, koja bi trebalo da bude visoka do 50 metara.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/razno/da-li-hidroelektrane-sirom-balkana-ugrozavaju-zivotnu-sredinu.html">Da li hidroelektrane širom Balkana ugrožavaju životnu sredinu?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/razno/da-li-hidroelektrane-sirom-balkana-ugrozavaju-zivotnu-sredinu.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
