<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>branislav borovac Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/branislav-borovac/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/branislav-borovac</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Sat, 30 Apr 2016 22:34:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Za naš sajt govori prof. dr Branislav Borovac</title>
		<link>https://www.automatika.rs/intervju/svi-intervjui/za-nas-sajt-govori-prof-dr-branislav-borovac-2.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/intervju/svi-intervjui/za-nas-sajt-govori-prof-dr-branislav-borovac-2.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Mar 2009 16:45:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Svi intervjui]]></category>
		<category><![CDATA[branislav borovac]]></category>
		<category><![CDATA[robotika u srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[takmicenje eurobot]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160; Povodom predstojećeg takmičenjenja u robotici, Nacionalnog kupa Eurobot Srbija, za naš sajt govori profesor na Fakultetu Tehničkih Nauka u Novom Sadu, Branislav dr Borovac,&#160;jednog od vodećih ljudi u robotici u našoj zemlji. Profesor Branislav dr Borovac je redovan profesor na Fakultetu Tehničkih nauka, objavio je veliki broj radova iz robotike u mnogim časopisima i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/intervju/svi-intervjui/za-nas-sajt-govori-prof-dr-branislav-borovac-2.html">Za naš sajt govori prof. dr Branislav Borovac</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify"><img decoding="async" class=" alignright size-full wp-image-1713" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/03/slika.jpg" alt="slika.jpg" title="slika.jpg" style="border: 1px solid #000000; margin: 5px; float: right; width: 106px; height: 133px;" width="100" height="125" /></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify">Povodom predstojećeg takmičenjenja u robotici, Nacionalnog kupa Eurobot Srbija, za naš sajt govori profesor na Fakultetu Tehničkih Nauka u Novom Sadu, <b>Branislav dr Borovac,&nbsp;</b>jednog od vodećih ljudi u robotici u našoj zemlji. Profesor Branislav dr Borovac je redovan profesor na Fakultetu Tehničkih nauka, objavio je veliki broj radova iz robotike u mnogim časopisima i predstavio svoje radove na međunarodnim konferencijama. U daljem tekstu mozete pročitati o samom nastanku Eurobot takmičenja, mehatronici i primeni robotike u našoj zemlji.</div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<p>  <span id="more-169"></span>  </p>
<div align="center"><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;</span></div>
<div align="justify"><b>1. Ideja o nastanku smera Mehatronika.</b></div>
<div>&nbsp;</div>
<div align="justify"><i>*Obzirom na sve ono što nam se događalo </i><i>*Mehatronika je nastala kao potreba da jedan inženjer razume više naučnih oblasti obzirom da su savremeni uređaji postali veoma složeni i razvoj jednog takvog uređaja zahteva znanja iz više naučnih disciplina, kao što su npr. mašinstvo, elektrotehnika, upravljanje,&#8230; Tradicionalno obrazovanje inženjera koje se fokusiralo na izučavanje samo jedne od ovih oblasti se pokazalo kao nedovoljno adekvatno. mi smo to prepoznali i omogućili mladima da steknu ovakvo obrazovanje.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify">
<div align="justify"><b>2. Stanje u našoj zemlji i okruženju sto se tiče robotike(primena i proizvodnja).</b></div>
<p> <i>*Obzirom na sve ono što nam se događalo proteklih decenija jasno je zašto je primena robotike kod nas nedovoljna. Međutim, roboti su prestali da budu ekskluzivni uređaji i njihova primena postaje sasvim uobičajna obzirom da su roboti u određenim radnim zadacima superiorni u odnosu na čoveka, a mogu da ga zamene i na nekim poslovima koji su opasni po zdravlje. Stoga i kod nas primena robotike dobija na intenzitetu i čim se ekonomske prilike približe normalnim i mi ćemo u ovoj oblasti, nadam se brzo, dostići standarde razvijenih zemalja.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>3. Budućnost robotike, mane i prednosti.</b></div>
<div align="justify"><i>*Robotika se razvija veoma intezivno, mada je razvoj industrijske robotike, u određenim aspektima, dostigao zrelost. Robotika se pojavljuje u mnogim drugim oblastima u kojima tradicionalno nije bila prisutna. Može se reći da roboti izlaze iz fabričkih hala i ulaze u životni i radni prostor čoveka. Kao što su računari ušli u naš život i postali skoro nezamenljivi, tako će i roboti uskoro biti svuda oko nas. Kojom brzinom će se to desiti zavisi od nekoliko faktora, ali mislim da su najvažniji aspekti razvoj senzora( u ovom trenutku se senzori kod robota koriste relativno skromno ) i sposobnost učenja. Nadamo se da će u obe ove olbasti u skoroj budućnosti doći do značajnijeg napretka. Mane razvoja robotike, kao što je strah da roboti mogu da se pobune i napadaju ljude, su uglavnom u domenu naučne fantastike. Toliko smo daleko od tih problema da nije realno o njima brinuti.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>4. Da li možemo Miomira Vukobratovića zvati &#8220;Srpski otac robotike&#8221;?</b></div>
<div align="justify"><i>*</i> Možemo, i to ne samo srpske robotike, već i svetske. On je jedan od naučnika koji je dao nezaobilazan doprinos u mnogim oblastima robotike i koji je razvoj ove, tada veoma mlade oblasti, značajno unapredio. Pomenimo samo da je prvi uveo sračunavanje dinamike pri kretanju robota i njeno uključivanje u sintezu upravljanja, kao i da svi današnji roboti koji hodaju na dve noge to čine na principu koji je on otkrio. Već je samo to ogroman doprinos a bilo ih je znatno vise.</div>
<div> <b>5. Konferencije vezane za robotiku (IEEE)</b>, <b>da li koriste studentima i mladim inženjerima</b>?</div>
<div align="justify"><i>*Svakako da. Najveća i najuglednija svetska konferencija za robotiku IEEE ICRA ima ustanovljenu posebnu nagradu za najbolji studentski ( doktorski )</i> rad i nadam se da će uskoro ovu nagradu dobiti i neki od naših studenata. Sa druge strane, svi koji se bave oblašću robotike moraju biti makar malo i istraživači je je oblast veoma popularizovana i zahteva stalno usavršavanje. Učestvovanje na značajnim svetskim konferencijama omogućava uvid u trendove razvoja</div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>6.</b>&nbsp; <b>Da li je mehatronika najidealniji spoj više naučnih oblasti (mašinstvo, elektronika, upravljanje, automatika, programiraje)</b>?</div>
<div align="justify"><i>*Čini se da je tako. U ovom trenutku ne vidim drugu oblast koja bi bila konkurencija, osim napomene da i savremena robotika odjedinjava sve pomenute discipline. Razvoj mehatronike je veoma intezivan i svakako će, u nekoliko narednih decenija, takav i ostati.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>7.&nbsp;</b> <b>Ideja o nastanku nacionalnog takmičenja i naši najbolji rezultati?</b></div>
<div align="justify"><i>*Ideja o praktikovanju izrade robota tokom procesa učenja prvi su uveli amerikanci. Tako na čuvenom univerzitetu MIT iz Bostona, studenti prave robote prema pravilima za tu godinu i na kraju organizuju svoje univerzitetsko takmičenje. Francuzi su to videli, ideja im se svidela i organizovali su slično takmičenje, ali ne na univerzitetskom već na nacionalnom nivou. 1994-te godine takmičenje je preraslo u Evropsko prvenstvo, a 2001-ve godine smo im se i mi priključili. Mi permanentno postižemo solidne rezultate. 2003-će godine smo osvojili 5-to mesto, dok smo 2005-te godine smo osvojili 3-će, 6-to i 11-to mesto. Svake godine smo pri vrhu i naši roboti igraju zapaženu ulogu na Eurobot-u. Uspeli smo da nas i najbolji uvažavaju.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>8. Finansije i pomoć fakulteta, ima li drugih zainteresovanih firmi za ulaganje u tehniku budućnosti?</b></div>
<div align="justify"><i>*Finansije su značajan aspekt u celoj ovoj aktivnosti. Motore, senzore i elektronske komponente moramo sami da nabavljamo i to uglavnom iz inostranstva što nam predstavlja problem. Sve češće nam naši bivši studenti i nekadašnji učesnici na ovom takmičenju šalju na poklon komponente koje su uspeli da nabave, i to nam je dragoceno. Sve finansije obezbeđujemo putem sponzorskih priloga, a Fakultet nam pomaže obezbeđujući nam uslove za rad i oko izrade neophodnih delova.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>9. Da li novac igra glavnu ulogu da imamo pobednika u inostranstvu tj. da budemo domaćini u nekoj od narednih godina?&nbsp;</b></div>
<div align="justify"><i>*Novac bi značajno pomogao da radimo rasterećenije i da nam bude lakše, ali to nije najvažniji faktor. Najvažnija je posvećenost studenata radu i njihova želja da postignu visoke domete. To nam i omogućava da se ravnopravno takmičimo sa ekipama čiji budžeti su daleko veći. Što se tiče organizacije evropskog takmičenja kod nas to isključivo zavisi od pomoći grada, pokrajine i republike. U ovom trenutku, obzirom da na jednom evropskom takmićenju ima oko 500 učesnika iz Evrope i sveta, za takmičenje je neophodno oko 120.000 evra i mi to do sada nismo bili u stanju da obezbedimo. Nadam se da će se to u budućnosti promeniti. </i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>10. Šta bi ste vi kao jedan od vodećih ljudi u našoj zemlji preporučili mladima po pitanju izbora ove naučne sfere?&nbsp;</b></div>
<div align="justify">*<i>Sa sigurnošću mogu da kažem da je robotika oblast čije vreme tek dolazi i ako se za nju opredele siguran sam da će imati radni vek ispunjen stručnim zadovoljstvom. U ovom trenutku nismo u mogućnosti da predvidimo sve aspekte i domete razvoja robotike i mehatronike, ali će oni sigurno biti značajni. Međutim, želim mladima i budućim kolegam da skrenem pažnju da se sve savremene oblasti razvijaju intezivno, pogotovo ove, i da zahtevaju stalan rad i usavršavanje pojedinaca kako bi ostali na vrhu. To ponekad nije lako ali pruža veoma veliko zadovoljstvo.</i></div>
<div align="justify">&nbsp;</div>
<div align="justify"><b>11. Šta mislite o našoj web stranici <i>www.automatika.rs</i> i približavanju svima zainteresovanima za znanja u okviru robotike i ostalih tehničkih nauka?</b></div>
<div align="justify"><i>*Mislim da je ideja veoma dobra i da je svakako treba podržati.</p>
<p></i></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/intervju/svi-intervjui/za-nas-sajt-govori-prof-dr-branislav-borovac-2.html">Za naš sajt govori prof. dr Branislav Borovac</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/intervju/svi-intervjui/za-nas-sajt-govori-prof-dr-branislav-borovac-2.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
