<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>senzor Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/senzor/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/senzor</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Fri, 13 May 2016 00:10:30 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.9</generator>
	<item>
		<title>Žiroskop</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/ziroskop.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/ziroskop.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Miloš Jurošević]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 18 Jun 2013 22:00:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Senzori]]></category>
		<category><![CDATA[gyroscope]]></category>
		<category><![CDATA[senzor]]></category>
		<category><![CDATA[ziroskop]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Žiroskop je uređaj koji se koristi za navigaciju i merenje ugaone brzine. Postoje žiroskopi koji mogu da mere ugaonu brzinu u jednom, dva ili tri pravca. Troosni žiroskopi su uglavnom implementirani sa troosnim akcelerometrom, kako bi se obezbedilo praćenje kretanja sistema sa šest stepeni slobode. Žiroskopi su vremenom evoluirali od mehaničko-inercijalnih obrtnih uređaja, koji su [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/ziroskop.html">Žiroskop</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3899" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/naslovna_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="naslovna ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="100" height="100" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/naslovna_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 200w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/naslovna_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 100px) 100vw, 100px" /></p>
<div style="text-align: justify;">Žiroskop je uređaj koji se koristi za navigaciju i merenje ugaone brzine. Postoje žiroskopi koji mogu da mere ugaonu brzinu u jednom, dva ili tri pravca. Troosni žiroskopi su uglavnom implementirani sa troosnim akcelerometrom, kako bi se obezbedilo praćenje kretanja sistema sa šest stepeni slobode. Žiroskopi su vremenom evoluirali od mehaničko-inercijalnih obrtnih uređaja, koji su se sastojali iz rotora i osovina, do različitih oblika elektronskih i optičkih uređaja.</div>
<div></div>
<p><span id="more-1090"></span></p>
<div> <span style="line-height: 1.3em;">Svaki od njih koristi neko fizičko svojstvo sistema koje mu omogućava detekciju ugaonog kretanaj oko neke ose. Postoje tri osnovna tipa žiroskopa:</span></p>
<div>
<ul>
<li style="text-align: justify;">Rotacioni (klasični) žiroskop</li>
<li>Vibrirajući žiroskop</li>
<li>Optički žiroskop</li>
</ul>
<p><em><strong>  Rotacioni žiroskop</strong></em><strong> </strong></div>
<div></div>
<div style="text-align: justify;"> Klasični rotacioni žiroskop koristi zakon o održanju ugaonog momenta koji, prosto rečeno, kaže da je ukupni ugaoni moment sistema konstantan dok ga ne promeni spoljašnja sila. Ovi žiroskopi se uglavnom sastoje od rotirajućeg diska &#8211; rotora (ili mase, vezane za osovinu) koji je postavljen na niz kardanovih prstena (eng. gimbal). Svaki prsten daje disku jedan dodatni stepen slobode (slika 1). Kardanovi prstenovi omogućavaju rotoru rotaciju bez potrebe delovanja spoljašnjeg obrtnog momenta na žiroskop. Tako, sve dok žiroskop rotira, održavaće konstantu orijentaciju. Kada je prisutan spoljašnji moment rotacije oko date ose, orijentacija može biti ostvarena, a merenje ugaone brzine može biti izvršeno zbog fenomena precesije.</div>
<div><img decoding="async" class=" size-full wp-image-3900" style="margin: 5px auto; vertical-align: middle; display: block;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika1_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.gif" alt="slika1 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="200" height="200" /></div>
<div style="text-align: center;"><span style="text-align: center;">Slika 1. Princip rada rotacionog žiroskopa</span></div>
<div style="text-align: center;"><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;"><span style="text-align: justify;"> Precesija &#8220;javlja&#8221; kada na neki objekat, koji se rotira oko neke ose (ose rotacije), deluje spoljašnji moment u pravcu koji je pod pravim uglom u odnosu na osu rotacije. Pravac delovanja spoljašnjeg momenta nazivamo ulaznom osom. U rotacionom sistemu, kada je spoljašnji moment prisutan, vektor ugaonog momenta (koji je usmeren duž ose rotacije) će se pomeriti u smeru delovanja vektora momenta. Kao rezultat delovanja momenta, osa rotacije rotira oko ose, koja je pod pravim uglom u odnosu na ulaznu osu i osu rotacije. Ovu osu nazivamo izlaznom osom. Na slici 2 prikazan je žiroskop sa obeleženim osama.</span><br />
</span></div>
<div style="text-align: center;"><span style="text-align: center;"><img fetchpriority="high" decoding="async" class=" size-full wp-image-3901" style="margin: 5px auto; vertical-align: middle; display: block;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika2_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="slika2 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="435" height="281" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika2_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 435w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika2_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-300x194.jpg 300w" sizes="(max-width: 435px) 100vw, 435px" />Slika 2. Žiroskop sa obeleženim osama</span></div>
<div style="text-align: center;"><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;"> Ova rotacija oko izlazne ose se sada &#8220;oseća&#8221; i prosleđuje na ulaznu osu gde motor ili sličan uređaj proizvodi moment u suprotnom smeru, poništavajući precesiju žiroskopa i na taj način održava njegovu orijentaciju. Ovo poništavanje može takođe biti ostvareno sa dva žiroskopa orijentisana pod pravim uglom.</span></div>
<div><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;"> Kako bismo izmerili brzinu rotacije, ublaženi obrtni moment pulsira u određenim vremenskim intervalima. Svaki impuls predstavlja fiksnu ugaonu rotaciju, a broj impulsa u određenom vremenskom intervalu proporcionalan je promeni ugla tokom vremena što predstavlja ugaonu brzinu.</span></div>
<div><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;"> Danas, rotacioni žiroskopi se uglavnom koriste u aplikacijama stabilizacije. Prisustvo pokretnih delova predstavlja manu ovih žiroskopa jer dolazi do habanja pokretnih delova. Drugi nedostatak ovih žiroskopa je njihova veličina. Ovi žiroskopi danas nalaze primenu u vojnim i pomorskim aplikacijama, gde dimenzije samog žiroskopa nisu od velikog značaja. </span></div>
<div><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;">  <b><i>Vibrirajući žiroskopi</i> </b></span></div>
<div><span style="text-align: center;"> </span></div>
<div><span style="text-align: center;"> Vibrirajući žiroskopi su MEMS uređaji koji su komercijalno lako dostupni, pristupačni i veoma malih dimenzija. Osnova za razumevanje rada vibrirajućih žiroskopa je razumevanje Koriolisove sile. Ako posmatramo osu rotacije sistema, brzina rotacije ostaje ista, međutim brzina u pravcu koji je pod pravim uglom u odnosu na osu rotacije opada (slika 3). Stoga, da bi putovali (po rotirajućem sistemu) po pravoj liniji ka ili od ose rotacije, bočna brzina mora biti povećana ili smanjena kako bi se održala ista relativna ugaona pozicija na telu. Ovo povećanje ili smanjenje brzine predstavlja Koriolisovo ubrzanje, a sila koja izaziva ovo ubrzanje naziva se Koriolisova sila. Koriolisova sila je proporcionalna ugaonoj brzini rotirajućeg objekta i brzni objekta koji se kreće pravolinijski u odnosu na osu rotacije. </span></div>
<div> <img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3902" style="margin: 5px auto; vertical-align: middle; display: block;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika3_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="slika3 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="400" height="277" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika3_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 522w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika3_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-300x207.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika3_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-100x70.jpg 100w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika3_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-218x150.jpg 218w" sizes="auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 3. Koriolisovo ubrzanje</div>
<div style="text-align: center;"></div>
<div> Vibrirajući žiroskopi se sastoje od mikro objekta, određene mase (slika 4), koji je povezan sa unutrašnjim kućištem pomoću niza opruga. Unutrašnje kućište je povezano sa spoljašnjim kućištem preko drugog seta ortogonalnih opruga.</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3903" style="margin: 5px auto; vertical-align: middle; display: block;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika4_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="slika4 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="411" height="199" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika4_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 411w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika4_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-300x145.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 411px) 100vw, 411px" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 4. Šematski prikaz vibrirajućeg žiroskopa</div>
<div style="text-align: center;"></div>
<div> Objekat se stalno kreće po sinusoidi duž prvog seta opruga. Bilo kakva rotacija sistema će izazvati Koriolisovo ubrzanje objekta, gurajući ga u pravcu drugog seta opruga. Usled delovanja opruga objekat će i u ovom pravcu početi da se kreće po sinusnom zakonu (u jednu, pa u drugu stranu, slika 5).</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3904" style="margin: 5px auto; display: block; vertical-align: middle;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika5_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="slika5 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="400" height="193" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika5_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 485w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika5_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-300x145.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 5. Kretanje objekta pri rotaciji sistema</div>
<div style="text-align: center;"></div>
<div> Koriolisova sila se detektuje kao kapacitivnost koja se javlja između unutrašnjeg i spoljašnjeg kućišta, na tzv. prstima. Prsti su tako potavljeni, da se može detektovati i amplituda i pravac delovanja ugaone brzine sistema.</div>
<div></div>
<div><em><strong>  Optički žiroskopi</strong></em><strong> </strong></div>
<div></div>
<div> Optički žiroskopi su otkriveni ubrzo nakon otkrića laserske tehnologije. Prednost ovih žiroskopa je nepostojanje pokretnih delova, pa stoga nisu podložni mehaničkim oštećenjima. Optički žiroskopi se razlikuju od ostalih tipova jer se ne oslanjaju na konzervaciju ugaonog momenta. Umesto toga, njihova funkcionalnost zavisi samo od konstantnosti brzine svetlosti.</div>
<div></div>
<div> Optički žiroskopi rade po principu Sanjakovog efekta. Ovaj princip je najlakše razumeti na primeru kruga. Izvor svetlosti je pozicioniran na krug, emitujući dva snopa svetlosti na obe strane (slika 6). Ako izvor svetlosti ostane nepokretan, onda je za oba snopa svetlosti potreban isti period kako bi snop stigao do izvora. Međutim, ako se krug zarotira za neki ugao, snopu svetlosti koja se kreće u pravcu rotacije, trebaće više vremena da stigne do izvora.</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3905" style="margin: 5px auto; vertical-align: middle; display: block;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika6_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg" alt="slika6 ziroskopi baza znanja gyroscope automatika.rs" width="539" height="277" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika6_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs.jpg 539w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/06/slika6_ziroskopi_baza_znanja_gyroscope_automatika.rs-300x154.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 539px) 100vw, 539px" /></div>
<div style="text-align: center;">Slika 6. Sanjakov efekat</div>
<div style="text-align: center;"></div>
<div> Ovaj princip može biti generalizovan na petlju bilo kog objekta. Razlika između perioda putovanja svetlosnih snopova je direktno proporcionalna ostvarenom uglu, a ako se i vreme uzme u obzir, dolazimo do ugaone brzine.</div>
<div></div>
<div> Često se optički žiroskopi sastoje od tri međusobno ortogonalna žiroskopa, kako bi se dobile informacije o rotaciji oko sve tri upravne ose. Kao i rotacioni žiroskopi, i optički žiroskopi su velikih dimenzija, tako da se najčešće koriste u pomorskim i aplikacijama u avionima.</div>
<div></div>
<div><strong>  Osnovne karakteristike žiroskopa </strong></div>
<div></div>
<div> Sve žiroskope karakterišu sledeće karakteristike:</div>
<div>
<ul>
<li>Merni opseg je parametar koji govori kolika je maksimalna ugaona brzina koju senzor može da izmeri, najčešće prikazana u °/sec</li>
<li>Broj osa žiroskopa govori o tome u koliko pravaca žiroskop može da meri ugaonu brzinu. Višeosni žiroskopi su napravljeni od više (dva ili tri) jednoosna žiroskopa, postavljenih ortogonalno. Vibrirajući žiroskopi su najčešće jednoosni ili dvoosni, dok su rotacioni i optički najčešće troosni.</li>
<li>Nelinearnost je mera koja pokazuje koliko blizu linearnog je izlazni napon proporcionalan stvarnoj ugaonoj brzini. Izražava se u procentima greške pune linearne skale.</li>
<li>Temperaturni opseg predstavlja podatak koji govori o minimalnoj i maksimalnoj temperaturi pri kojima će žiroskop ispravno funkcionisati.</li>
<li>Frekvencija očitavanja nam govori o tome koliko često se može vršiti očitavanje signala sa žiroskopa.</li>
</ul>
<div></div>
</div>
</div>
</div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/ziroskop.html">Žiroskop</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/ziroskop.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Predstavljen senzor koji proverava da li je riba dobra za jelo</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/predstavljen-senzor-koji-proverava-da-li-je-riba-dobra-za-jelo.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/predstavljen-senzor-koji-proverava-da-li-je-riba-dobra-za-jelo.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milica Đekić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 07 Oct 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Senzori]]></category>
		<category><![CDATA[istrazivanje]]></category>
		<category><![CDATA[metal]]></category>
		<category><![CDATA[riba]]></category>
		<category><![CDATA[senzor]]></category>
		<category><![CDATA[ziva]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Novi senzor bi brzo i jeftino mogao da detektuje živu ili neki drugi otrovni metal u rekama, jezerima i ribama. Senzor se zasniva na mašini za analizu koja košta nekoliko stotima dolara, što je mnogo manje od nekoliko miliona koliko košta konvencionalna mašina. Istraživači se nadaju da će jeftino testiranje da ohrabri grupe da provere [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/senzori/predstavljen-senzor-koji-proverava-da-li-je-riba-dobra-za-jelo.html">Predstavljen senzor koji proverava da li je riba dobra za jelo</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3446" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/10/senzor_za_metal_uvodna_automatika_rs.jpg" width="100" height="100" alt="senzor za metal uvodna automatika rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" />Novi senzor bi brzo i jeftino mogao da detektuje živu ili neki drugi otrovni metal u rekama, jezerima i ribama. Senzor se zasniva na mašini za analizu koja košta nekoliko stotima dolara, što je mnogo manje od nekoliko miliona koliko košta konvencionalna mašina. Istraživači se nadaju da će jeftino testiranje da ohrabri grupe da provere vodene tokove detaljnije, tako da će ribe biti bezbednije za konsumiranje.</p>
</div>
<p>  <span id="more-777"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;&#8220;Sa ovom tehnologijom, biće moguće sprovesti testiranja na mnogo većem nivou u ovoj oblasti ili čak na samim ribama, pre nego što one dospeju na tržište,&#8221; rekao je u svojoj izjavi jedan od kreatora senzora, diplomirani student iz oblasti nauke o materijalima na Massachusetts Institute of Technology, čije je ime Eun Seon Cho.</p>
<p>&nbsp;Senzor detektuje metil živu, koja je tipičan zagađivač u vodenim tokovima, koji u velikoj koncentraciji može da ošteti nervni sistem kod male dece koja su još u razvoju, kao i nervni sistem kod nerođenog fetusa. Trenutno, U.S. Agencija za zaštitu životne sredine preporučuje koliku tačnu količinu morske hrane koja sadrži živu deca i trudnice mogu bezbedno da jedu. Novi senozor je najbolji uređaj osetljiv na živu ikada napravljen i u stanju je da detektuje vrlo male količine ovog metala.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignright size-full wp-image-3447" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/10/senzor_za_koncentraciju_metala_automatika_rs.jpg" width="320" height="213" alt="senzor za koncentraciju metala automatika rs" style="margin-left: 5px; margin-right: 5px; float: right;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2012/10/senzor_za_koncentraciju_metala_automatika_rs.jpg 320w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2012/10/senzor_za_koncentraciju_metala_automatika_rs-300x200.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 320px) 100vw, 320px" />&nbsp;Novi senzor je napravljen od staklene trake pokrivene tankom zlatnom vlasi nano-veličine koja je oko 1/100 širine čestice prašine. Kada istraživači umoče traku u uzorak vode ili parčence ribe rastvoreno u sirćetu, vlasi zarobe molekule metala u uzorku. U zavisnosti kako istraživači odluče da proizvedu traku, vlas će da obuhvati samo molekule jednog tipa metala (istraživači su u stanju da naprave senzore osetljive na različite metale podešavajući dužinu vlasi).&nbsp;Potom, istraživači koriste mašinu da pokrenu električnu struju preko traka, određujući količinu metala&nbsp;koju zlatna vlas mora da zarobi.</p>
<p>&nbsp;Kako bi se proverila tačnost merenja koja se postižu pomoću ove mašine, kreatori trake su uporedili svoja merenja žive u vodi iz slavine, vodi iz jezera i u ribi iz jezera Mičigen sa merenjima načinjenim od strane U.S. Geological Survey koji je koristio konvencionalne metode. Cho i njene kolege su otkrili da su ta dva merenja vrlo bliska.</p>
<p>&nbsp;Nova traka bi trebala da bude i jednostavnija i jeftinija od aktuelne metode za testiranje metala, kažu naučnici. &#8220;Sa konvencionalnom metodom, možete da pošaljete uzorak u laboratoriju i oprema za analizu košta nekoliko miliona dolara,&#8221; rekao je Stellacci, jedan od vodećih istraživača iz oblasti nauke o materijalima na Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne u Švajcarskoj. S druge strane, traka bi trebala da košta manje od 10 dolara svaka, dok bi cena mašine za merenje trebala da bude nekoliko stotina dolara – procenili su on i njegove kolege.</p>
</div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/senzori/predstavljen-senzor-koji-proverava-da-li-je-riba-dobra-za-jelo.html">Predstavljen senzor koji proverava da li je riba dobra za jelo</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/predstavljen-senzor-koji-proverava-da-li-je-riba-dobra-za-jelo.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Inovativni bežični senzor detektuje uticaje na glavu</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/inovativni-bezicni-senzor-detektuje-uticaje-na-glavu.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/inovativni-bezicni-senzor-detektuje-uticaje-na-glavu.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milica Đekić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 26 Aug 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Senzori]]></category>
		<category><![CDATA[glava]]></category>
		<category><![CDATA[inovacija]]></category>
		<category><![CDATA[senzor]]></category>
		<category><![CDATA[slem]]></category>
		<category><![CDATA[wireless]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>ICEdot, servis za identifikaciju  i obaveštavanje o vanrednim stanjima, je u saradnji sa SenseTech-om razvio bežični  sensor  koji su montirali na  šlem, a  čija je svrha detekcija uticaja na glavu korisnika. Uređaj karakteriše tanak profil i to da može biti montiran na bilo koji  šlem. Pri detektovanju uticaja, koji može da bude nesrećni slučaj, on komunicira sa korisnikovim pametnim [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/senzori/inovativni-bezicni-senzor-detektuje-uticaje-na-glavu.html">Inovativni bežični senzor detektuje uticaje na glavu</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3390" style="margin-right: 5px; margin-top: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/08/wireless_inovativni_senzor_naslovna_automatika_rs.jpg" alt="wireless inovativni senzor naslovna automatika rs" width="100" height="100" />ICEdot, servis za identifikaciju  i obaveštavanje o vanrednim stanjima, je u saradnji sa SenseTech-om razvio bežični  sensor  koji su montirali na  šlem, a  čija je svrha detekcija uticaja na glavu korisnika. Uređaj karakteriše tanak profil i to da može biti montiran na bilo koji  šlem. Pri detektovanju uticaja, koji može da bude nesrećni slučaj, on komunicira sa korisnikovim pametnim telefonom i signalizira vanredno stanje šaljući zahtev za pomoć.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<p><span id="more-741"></span></p>
<div style="text-align: justify;"> Bežični senzor je povezan sa ICEdot aplikacijom koja može da bude instalirana u pametne telefone. Kada senzor detektuje razmatrani nivo sile, on šalje podatke ICEdot aplikaciji koja preduzima hitno brojanje prema dole pre nego što aktivira alarm. GPS koordinate lokacije incidenta će da budu poslate na određene kontakte vanrednog stanja koji su specificirani u korisnikovom ICEdot profilu. Drugim rečima, kontakt će biti obavešten o vanrednom stanju. S ovim će se nastaviti sve dok brojač ka dole ne stane.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignright size-full wp-image-3391" style="margin-left: 5px; float: right;" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/08/wireless_inovativni_senzor_automatika_rs.jpg" alt="wireless inovativni senzor automatika rs" width="300" height="280" /> Proizvod je razvijen od strane Dr. Tim Bauer-a i Biju Thomas-a, osnivača SenseTech-a. Thomas je bio žrtva povrede glave i to je vodilo ka njegovoj saradnji sa Bauer-om sa ciljem da se razvije bežični senzorski uređaj.</p>
</div>
<div style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify;"> Prototip ovog bežičnog senzora koji se montira na šlem i vrši detekciju uticaja na glavu će biti predstavljen na Wearable Technologies konferenciji koja će biti održana u San Francisku. Chris Zenthoefer, generalni direktor kompanije ICEdot, će istaknuti proizvod na Summer Games u Londonu. Atlete i entuzijasti koji učestvuju u akcionim sportovima kao što su trke motorima, BMX, vožnja biciklom, skejtbording i sportovi na snegu će imati i tek kako veliku korist od ovih inovativnih senzora.</span></div>
<div></div>
<div>
</div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/senzori/inovativni-bezicni-senzor-detektuje-uticaje-na-glavu.html">Inovativni bežični senzor detektuje uticaje na glavu</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/senzori/inovativni-bezicni-senzor-detektuje-uticaje-na-glavu.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
