<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>svemir Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/svemir/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/svemir</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Sun, 03 Sep 2017 05:36:31 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Velika Britanija otvara centar za obuku astronauta</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/velika-britanija-otvara-centar-za-obuku-astronauta.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/velika-britanija-otvara-centar-za-obuku-astronauta.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 09 Sep 2017 00:00:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Space tech]]></category>
		<category><![CDATA[blue abyss]]></category>
		<category><![CDATA[komercijalni letovi]]></category>
		<category><![CDATA[let u svemir]]></category>
		<category><![CDATA[obuka astronauta]]></category>
		<category><![CDATA[RAF kompanija]]></category>
		<category><![CDATA[space tehnika]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska stanica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=9084</guid>

					<description><![CDATA[<p> Ukoliko ste astronaut &#8211; ili samo veliki zaljubljenik u svemir, ovo je možda nezgodno vreme da budete u Velikoj Britaniji!  Potenciranje Velike Britanije da izađe iz Evropske Unije otvara mogućnost da se uspori ili čak zaustavi rad Velike Britanije na evropskim projektima poput Galilea &#8211; evropski satelitski &#8211; navigacioni sistem, koji je većinski finansiran od [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/velika-britanija-otvara-centar-za-obuku-astronauta.html">Velika Britanija otvara centar za obuku astronauta</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Ukoliko ste astronaut &#8211; ili samo veliki zaljubljenik u svemir, ovo je možda nezgodno vreme da budete u Velikoj Britaniji!</p>
<p style="text-align: justify"> Potenciranje Velike Britanije da izađe iz Evropske Unije otvara mogućnost da se uspori ili čak zaustavi rad Velike Britanije na evropskim projektima poput Galilea &#8211; evropski satelitski &#8211; navigacioni sistem, koji je većinski finansiran od strane EU.</p>
<p style="text-align: justify"> Možda ipak ne treba strahovati, obzirom da je vlada Velike Britanije obećala da će povećati udeo Britanije u globalnoj svemirskoj ekonomiji sa 6,5% na 10% do 2030. godine.</p>
<p style="text-align: justify"> Sada, imaju za cilj da omoguće privatne letove u svemir iz Velike Britanije. Uz početak realizacije plana o poletanju sa britanskog tla u svemir, najavljen je i projekat izgradnje prvog komercijalnog centra za obuku i istraživanje svemira i velikih dubina u Bedfordširu. Za izgradnju ovog centra, biće potrebno oko 155 miliona dolara. U sklopu centra nalaziće se najdublji bazen na svetu, dubine od 50 metara, hotel i centar za obuku astronauta.</p>
<p style="text-align: justify"> Projekat će podržati i britanska aviokompanija RAF, čiji će dobar deo opreme poslužiti astronautima pri obuci i radu.  Biće omogućune obuke za &#8221;ljudske centrifuge&#8221; prouzrokovane G silom, što je veoma često uzrok gubitka svesti astronauta, usled visoke stope ubrzanja.</p>
<p style="text-align: justify"> Jedan od najvažnijih aspekata ove priče, jesu svemirski brodovi. Kako zakon sada nalaže, raketni avioni i drugi sistemi za lansiranje koji su deo ovog projekta neće moći da operiraju nigde osim iz Velike Britanije, jer imaju za cilj da centar zbivanja bude upravo tamo.</p>
<div class="youtube-embed" data-video_id="YpjkEw0CuPE"><iframe width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/YpjkEw0CuPE?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="autoplay; encrypted-media" allowfullscreen></iframe></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/velika-britanija-otvara-centar-za-obuku-astronauta.html">Velika Britanija otvara centar za obuku astronauta</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/velika-britanija-otvara-centar-za-obuku-astronauta.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>SpaceX čuva nasleđe čuvene Apolo misije i šalje prve civile put Meseca!</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/spacex-cuva-naslede-cuvene-apolo-misije-i-salje-prve-civile-put-meseca.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/spacex-cuva-naslede-cuvene-apolo-misije-i-salje-prve-civile-put-meseca.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 26 Apr 2017 10:12:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Space tech]]></category>
		<category><![CDATA[elon musk]]></category>
		<category><![CDATA[istrazivanje meseca]]></category>
		<category><![CDATA[misija apolo]]></category>
		<category><![CDATA[sletanje na mesec]]></category>
		<category><![CDATA[spacex]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska raketa]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=8274</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kompanija SpaceX bi mogla ući u istoriju kao prva kompanija koja će izvesti komercijalni let do Meseca i nazad!  Dve osobe su već platile karte za taj let, američkom multimilijarderu, osnivaču kompanije SpaceX , Elonu Musku. Let bi se trebao dogoditi do 2018. godine. Ova misija je deo NASA-inog CPP programa, koji ima za cilj [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/spacex-cuva-naslede-cuvene-apolo-misije-i-salje-prve-civile-put-meseca.html">SpaceX čuva nasleđe čuvene Apolo misije i šalje prve civile put Meseca!</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify">Kompanija SpaceX bi mogla ući u istoriju kao prva kompanija koja će izvesti komercijalni let do Meseca i nazad!</h3>
<p style="text-align: justify"> Dve osobe su već platile karte za taj let, američkom multimilijarderu, osnivaču kompanije SpaceX , Elonu Musku. Let bi se trebao dogoditi do 2018. godine. Ova misija je deo NASA-inog CPP programa, koji ima za cilj da nastavi nasleđe čuvene Apollo misije za slanje čoveka u svemir, nakon punih 45 godina.</p>
<p style="text-align: justify"> Na put bi trebali krenuti u raketi Falcon Heavy, koja još uvek nije testirana i koja će, u trenutku kada bude testirana, postati najveća raketa koja se koristi za svemirska istraživanja u svetu. Musk nije želeo da otkrije imena ljudi koji su platili taj put ali je naglasio da su vrlo ozbiljni što se tiče puta do Meseca i nazad.</p>
<p style="text-align: justify"> Taj put bi trajao oko nedelju dana, a na njemu bi se letelica približila površini Meseca, bez sletanja, zatim bi se, nakon puta oko Zemljinog satelita, vratila nazad i sletela na Zemlju. To će biti i najdalje što je čovek ikad otišao u svemir, s obzirom na to da bi se letelica udaljila od Zemlje na između 480.000 i 640.000 kilometara.</p>
<p style="text-align: justify"> Postoji još nekoliko timova ljudi, koji su zainteresovani za ovaj let, međutim SpaceX ne želi da objavljuje više informacija o tome, dok svaki član ne prođe potrebne psiho-fizičke testove, koje je neophodno proći kako bi neko mogao uopšte da leti u svemir.</p>
<p style="text-align: justify"> Kada SpaceX uspešno realizuje gore navedene ciljeve, sledeći korak im je, kako kažu da pokrenu privatne misije do Meseca i nazad. Njihov glavni cilj je da jednog dana mogu da prevoze ljude i do Marsa. Ambicije će proširiti i na kreiranje i osmišljavanje vozila, koja će znatno brže moći da putuju kroz naš Sunčev sistem, i dalje, kroz duboki svemir.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/spacex-cuva-naslede-cuvene-apolo-misije-i-salje-prve-civile-put-meseca.html">SpaceX čuva nasleđe čuvene Apolo misije i šalje prve civile put Meseca!</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/spacex-cuva-naslede-cuvene-apolo-misije-i-salje-prve-civile-put-meseca.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kompanija Planet lansirala veliki broj satelita kako bi planeta bila snimana svakodnevno</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/zemlja-lansirala-veliki-broj-satelita-kako-bi-planeta-bila-snimana-svakodnevno.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/zemlja-lansirala-veliki-broj-satelita-kako-bi-planeta-bila-snimana-svakodnevno.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Mar 2017 00:00:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Space tech]]></category>
		<category><![CDATA[apolon misija]]></category>
		<category><![CDATA[automatika]]></category>
		<category><![CDATA[Flock 3p]]></category>
		<category><![CDATA[orbita]]></category>
		<category><![CDATA[planeta zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[sateliti]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=7802</guid>

					<description><![CDATA[<p> Danas, kompanija Planet je uspešno lansirala 88 ,,Dove&#8221; satelita u obritu &#8211; što je najveća konstelacija satelita do sada. Ovo nije samo lansiranje, ovo je velika prekretnica. Sa ovim satelitima u orbiti, planeta će dostići svoju misiju broj jedan: imaće mogućnost da slika Zemljino kopno svakodnevno.  Pre nekoliko dana desila se kulminacija ogromnog napora u poslednjih [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/zemlja-lansirala-veliki-broj-satelita-kako-bi-planeta-bila-snimana-svakodnevno.html">Kompanija Planet lansirala veliki broj satelita kako bi planeta bila snimana svakodnevno</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Danas, <a href="https://www.planet.com/" target="_blank">kompanija Planet</a> je uspešno lansirala 88 ,,Dove&#8221; satelita u obritu &#8211; što je najveća konstelacija satelita do sada. Ovo nije samo lansiranje, ovo je velika prekretnica. Sa ovim satelitima u orbiti, planeta će dostići svoju misiju broj jedan: imaće mogućnost da slika Zemljino kopno svakodnevno.</p>
<p style="text-align: justify"> Pre nekoliko dana desila se kulminacija ogromnog napora u poslednjih pet godina. 2011. je postavljena za cilj misija o fotografisanju cele Zemljine površine svakodnevno. Mislili smo, da bismo naoružani takvim infromacijama i podacima, mogli da imamo značajan pozitivan uticaj na mnoge od najvećih izazova na svetu. Izračunato je da će biti potrebno između 100-150 satelita za ovaj poduhvat, pa je početa izgradnja istih. Nakon lansiranja, 14.februara, Planet radi sa 149 satelita u orbiti!</p>
<p style="text-align: justify"> Bio je potreban mini Apollo projekat, da bi se stiglo ovde, gde smo sada! Iza kulisa imamo minijaturne satelite; savladano je kako ih proizvoditi na traci; izgrađena je druga po veličini privatna mreža podzemih stanica; jedinstven automatizovani sistem kontrole misija; kreirana je mogućnost da se prenesu i sladište ogromne količine podataka; razvijena je  softverska platforma koja omogućava korisnicima, istraživačima, vladinim i nevladinim organizacijama da pristupe slikama brzo.</p>
<p style="text-align: justify"> Svaka od ovih navadeneih stvari je bio značajan poduhvat sam po sebi &#8211; a zajedno predstavljaju veliki inženjerski projekat. Nema potrebe da spominjemo povećanje kapitala, primanje regulatorne dozvole, zakupnine, kreiranje i korišćenje bazu sa stotine partnera koji koriste podatke za rešavanje njihovih potreba.</p>
<p style="text-align: justify">  Evo nekoliko bitnih činjenica koje trebate da znate:</p>
<ul>
<li style="text-align: justify">Lansirano je 88 Dove satelita poznatih pod nazivom Flock 3p</li>
<li style="text-align: justify">PLSV raketa koje je prevozila satelite je poletala iz Satish Dhawan svemirskog centra u Sriharikoti, Indija</li>
<li style="text-align: justify">Ovoj je rekord po broju poslatih satelita na jednoj raketi</li>
<li style="text-align: justify">Ovo je 15. put da se Dove sateliti šalju u orbitu Zemlje</li>
<li style="text-align: justify">Očekuje sa da najnoviji sateliti počnu sa snimanjem za oko 3 meseca</li>
<li style="text-align: justify">Flock 3p može da prikupi podatke sa 2 miliona kvadratnih kilometra svakog dana</li>
</ul>
<p style="text-align: justify"> Bez sumnje, najzaslužniji za ovaj ogroman poduhvat je upravo <a href="https://www.planet.com/company/#team" target="_blank">tim ljudi kompanije Planet</a>, koji je posvetio svu svoju pažnju i usmerio svoje znanje i strpljenje na ovaj projekat.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/zemlja-lansirala-veliki-broj-satelita-kako-bi-planeta-bila-snimana-svakodnevno.html">Kompanija Planet lansirala veliki broj satelita kako bi planeta bila snimana svakodnevno</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/space-tech/zemlja-lansirala-veliki-broj-satelita-kako-bi-planeta-bila-snimana-svakodnevno.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U susret kometi Chury &#8211; Maxon motori</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/novi-proizvodi/u-susret-kometi-chury-maxon-motori.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/novi-proizvodi/u-susret-kometi-chury-maxon-motori.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Nov 2014 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novi proizvodi]]></category>
		<category><![CDATA[dc motori]]></category>
		<category><![CDATA[komete]]></category>
		<category><![CDATA[maxon motori]]></category>
		<category><![CDATA[mehatronika]]></category>
		<category><![CDATA[robotika]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Posle više od deset godina putovanja kroz svemir, evropska svemirska sonda Rosetta došla je do&#160;Chury&#160;komete. Tokom perioda od tri meseca, prvi put u istoriji svemirskih putovanja, sonda će sleteti na&#160;površinu četiri kilometara široke komete. Deo ovog pionirskog poduhvata su i&#160;DC motori&#160;kompanije&#160;Maxon. &#160;Ovo nije prvi put da se koriste mikro uređaji švajcarske kompanije&#160;Maxon&#160;u svemirskim misijama.&#160;Svemirski brod&#160;SpaceX [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/novi-proizvodi/u-susret-kometi-chury-maxon-motori.html">U susret kometi Chury &#8211; Maxon motori</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div>
<div>
<div style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;"><span style="line-height: 1.3em;"><img decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-4420" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/Maxon-motor_mehatronika_robotika_elektronika_automatika.rs.jpg" width="100" height="100" alt="Maxon-motor mehatronika robotika elektronika automatika.rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/Maxon-motor_mehatronika_robotika_elektronika_automatika.rs.jpg 200w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/Maxon-motor_mehatronika_robotika_elektronika_automatika.rs-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 100px) 100vw, 100px" />Posle više od deset godina putovanja kroz svemir, evropska svemirska sonda Rosetta došla je do&nbsp;</span><strong style="line-height: 1.3em;">Chury&nbsp;</strong><span style="line-height: 1.3em;">komete. Tokom perioda od tri meseca, prvi put u istoriji svemirskih putovanja, sonda će sleteti na&nbsp;površinu četiri kilometara široke komete. Deo ovog pionirskog poduhvata su i&nbsp;</span><strong style="line-height: 1.3em;">DC motori</strong><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;kompanije&nbsp;</span><a href="http://www.maxonmotorusa.com/maxon/view/content/index" target="_blank" style="line-height: 1.3em;">Maxon</a><span style="line-height: 1.3em;">.</span></div>
<div>
<p></div>
<p>  <span id="more-1379"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;"><span style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">&nbsp;Ovo nije prvi put da se koriste mikro uređaji švajcarske kompanije&nbsp;</span><strong style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">Maxon</strong><span style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">&nbsp;u svemirskim misijama.&nbsp;Svemirski brod&nbsp;</span><strong style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">SpaceX Dragon</strong><span style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">, koji je prevozio teret do Međunarodne svemirske stanice&nbsp;(International Space Station), takođe je sadržao Maxon motore. Isto važi i za Mars Rovere koji marljivo&nbsp;putuju preko površine crvene planete već dugi niz godina.</span></div>
<div style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;Nakon putovanja dužeg od deset godina, 6. avgusta 2014. godine, svemirska sonda Rosetta dosegla je&nbsp;67/P Churyumov &#8211; Gerasimenko kometu, poznatu pod nazivom Chury. Sonda se sada kreće po orbiti i&nbsp;prikuplja različite vrste podataka. Prema podacima tima misije Evropske svemirske agencije (European&nbsp;Space Agency &#8211;&nbsp;<strong>ESA</strong>), prve primljene slike su dale uvid u sledeće: Chury kometa, široka je 4 km, nije&nbsp;kružnog ni ovalnog oblika, već izgleda poput dva labavo spojena kamena. Na temperaturi od -70°C&nbsp;površina je bila toplija nego što je bilo očekivano, i prvi podaci su ukazivali da je bila prekrivena crnim&nbsp;slojem prašine.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div style="line-height: 15.8079996109009px; text-align: justify;"><img fetchpriority="high" decoding="async" class=" size-full wp-image-4421" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs.jpg" width="402" height="226" alt="maxon motori 1 automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs.jpg 900w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs-300x169.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs-768x433.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs-696x392.jpg 696w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/11/maxon_motori_1_automatika.rs-746x420.jpg 746w" sizes="(max-width: 402px) 100vw, 402px" /> </p>
<p>&nbsp;Rosetta će postepeno prilaziti kometi, sve dok udaljenost od njene površine ne bude 10 km. Najteži deo&nbsp;misije će se odigravati polovinom novembra 2014. godine, kada je predviđeno sletanje na&nbsp;<strong>Chury</strong>. DC&nbsp;motori sa četkicama i bez četkica kompanije Maxon odgovaraju potrebama aplikacija aero industrije,&nbsp;pošto su otporni na termalne i mehaničke šokove, imaju visoku efikasnost i kompaktni dizajn. Mikro uređaji&nbsp;dizajnirani od strane Maxon kompanije za potrebe aplikacija industrijske automatizacije imaju visoke&nbsp;vrednosti obrtnog momenta, veliko ubrzanje, veliku efikasnost i izuzetno dug radni vek ciklusa, navodi se u&nbsp;Maxon kompaniji.</p>
</p></div></div></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/novi-proizvodi/u-susret-kometi-chury-maxon-motori.html">U susret kometi Chury &#8211; Maxon motori</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/novi-proizvodi/u-susret-kometi-chury-maxon-motori.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Upravljanje LEGO robotom iz svemira uz pomoć interplanetarnog interneta [VIDEO]</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/razno/upravljanje-lego-robotom-iz-svemira-uz-pomoc-interplanetarnog-interneta-video.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/razno/upravljanje-lego-robotom-iz-svemira-uz-pomoc-interplanetarnog-interneta-video.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milica Đekić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Nov 2012 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[esa]]></category>
		<category><![CDATA[interplanetarni internet]]></category>
		<category><![CDATA[lego robot]]></category>
		<category><![CDATA[nasa]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>U istoriji tehničkih svemirskih eksperimenata, biće teško nadmašiti ovaj. Naime, NASA i Evropska Svemirska Agencija (ESA) su pre koji dan objavile da su uspešno testirale novu vrstu komunikacionog protokola &#8211; kičmu budućeg interplanetarnog Interneta. Testirali su ga tako što su na Međunarodnoj svemirskoj stanici postavili komande daljinski upravljanog LEGO robota koji je bio lociran na [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/razno/upravljanje-lego-robotom-iz-svemira-uz-pomoc-interplanetarnog-interneta-video.html">Upravljanje LEGO robotom iz svemira uz pomoć interplanetarnog interneta [VIDEO]</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3533" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/11/interplanetarni_internet_uvodna_automatika_rs.jpg" width="100" height="100" alt="interplanetarni internet uvodna automatika rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" />U istoriji tehničkih svemirskih eksperimenata, biće teško nadmašiti ovaj. Naime, <strong>NASA</strong> i <strong>Evropska Svemirska Agencij</strong>a (ESA) su pre koji dan objavile da su uspešno testirale novu vrstu komunikacionog protokola &#8211; kičmu budućeg interplanetarnog Interneta. Testirali su ga tako što su na Međunarodnoj svemirskoj stanici postavili komande daljinski upravljanog LEGO robota koji je bio lociran na Zemlji.</p>
<p></div>
<p>  <span id="more-827"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;“Eksperimentalni Internet koji smo testirali iz svemirske stanice može jednog dana da se upotrebi od strane ljudi koji bi se nalazili na svemirskom brodu u orbiti oko Marsa. Na taj način, ljudi bi mogli da upravljaju robotima na površini Marsa ili sa Zemlje koristeći satelite koji se orbitiraju oko naše planete kao bazne stanice,” kaže Badri Younes, zamenik saradnika administratora za svemirsku komunikaciju i navigaciju, u svojoj izjavi.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;Komunikacioni protokol koji su oni koristili se zove DTN (Disruption Tolerant Networking). Na Zemlji, naš regularni internet raspoređuje podatke potrebne korisnicima u paketima, zatim trasira te pakete na najbliže čvorne tačke kako bi obezbedio da ih korisnik dobije.</p>
<p>&nbsp;To sve sjajno funkcioniše na površini planete, jer nije problem rasporediti mašine svuda okolo i u opštem slučaju pretpostaviti da će uvek bar jedna da radi. Međutim, nije tako lako to učiniti sa ogromne udaljenosti u svemiru, gde korisnik mora da koristi u dug i tanak lanac podataka.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignright size-full wp-image-3534" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2012/11/interplanetarni_internet_lego_robot_automatika_rs.jpg" width="400" height="289" alt="interplanetarni internet lego robot automatika rs" style="display: block; margin-left: 5px; margin-top: 5px; margin-bottom: 5px; float: right;" />&nbsp;Upravo zbog toga “DTN daje naloge za prekid veze i greške,” kaže NASA. “Podaci se kreću kroz mrežu po ‘hop-hop’ principu. Dok se čeka na sledeći link da bude konektovan, snopovi su privremeno uskladišteni i zatim prosleđeni do sledećeg čvora dok link ne postane dostupan.”</p>
<p>&nbsp;Eksperiment NASA-e i ESA-e je dizajniran da simulira situaciju u kojoj astronauti mogu da budu u orbiti oko Meseca ili Marsa, kontrolišući robotski rover na površini. Postoje glasine da NASA planira misiju u kojoj će astronauti orbitirati oko Meseca na velikoj udaljenosti i uvežbavati slanje rovera na površinu. </p>
<p>&nbsp;Komandant ISS ekspedicije, Sunita Williams, je koristila specijalno dizajnirani NASA laptop kako bi pokretala LEGO rover u European Space Operations Centre u Darmstadt, Nemačka, preko DTN-a. Eksperimet je sproveden krajem oktobra.</p>
<p>&nbsp;Pogledajte princip rada upravljanja LOGO robotom:<br /><span style="text-align: justify;">{youtube}3YtJqkXBSOQ|640|360{/youtube}<br /></span></p>
</p></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/razno/upravljanje-lego-robotom-iz-svemira-uz-pomoc-interplanetarnog-interneta-video.html">Upravljanje LEGO robotom iz svemira uz pomoć interplanetarnog interneta [VIDEO]</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/razno/upravljanje-lego-robotom-iz-svemira-uz-pomoc-interplanetarnog-interneta-video.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
