<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>industrija Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/industrija/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/industrija</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Thu, 02 Dec 2021 16:44:35 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Da li verujete Vašem IoT uređaju?</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/iot/da-li-verujete-vasem-iot-uredaju.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/iot/da-li-verujete-vasem-iot-uredaju.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 Dec 2021 16:31:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Internet of Things]]></category>
		<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[android]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[internet of thnings]]></category>
		<category><![CDATA[IoT]]></category>
		<category><![CDATA[smart satovi]]></category>
		<category><![CDATA[smart uređaji]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=11228</guid>

					<description><![CDATA[<p> Šta je sa preciznim IoT uređajima? Čitao sam mnogo o IoT, ali sam pročitao malo što pokriva tačnost krajnjeg razultata. Google pretraga je proizvela oko 300 miliona pogodaka od kojih se većina ne odnosi direktno na tačnost IoT. Šta ako neko drugi donosi odluke pretpostavljajući njihovu tačnost?  Rezultati analitike će izgledati dobro, ali će sirovi [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/iot/da-li-verujete-vasem-iot-uredaju.html">Da li verujete Vašem IoT uređaju?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Šta je sa preciznim IoT uređajima? Čitao sam mnogo o IoT, ali sam pročitao malo što pokriva tačnost krajnjeg razultata. Google pretraga je proizvela oko 300 miliona pogodaka od kojih se većina ne odnosi direktno na tačnost IoT. Šta ako neko drugi donosi odluke pretpostavljajući njihovu tačnost?</p>
<p style="text-align: justify"> Rezultati analitike će izgledati dobro, ali će sirovi podaci biti upitni. Ako su donete pogrešne odluke o mom zdravlju ili bezbednosti ili mojim pravnim radnjama, šta mogu da uradim da to ispravim? Ne mogu da se suočim sa osobom ili originalnim podacima ili procesom analize. Ne mogu da se suočim sa IoT krajnjim ishodom. Ko je odgovoran za greške, proizvođač ili implementator krajnjeg ishoda, sistem za analizu podataka ili IT osoblje?</p>
<p style="text-align: justify">Samit o IoT</p>
<p style="text-align: justify"> Na jednom globalnom samitu o &#8221;Internet of Things&#8221; u Vašingtonu, DC, poslednja tačka je bila pod nazivom „Privatnost – kako najbolje ići napred.” Panel je pozivao na pitanja na kraju svojih prezentacija. Postavljeno je pitanje o tačnosti merenja IoT-a. Michelle De Mooi, vršilac dužnosti direktora za projekat privatnosti i podataka u Centru za demokratiju i tehnologiju, odgovorila je na ovo pitanje vezano za tačnost. Navela je da kada je izvodila svoje studije o IoT uređajima poput nosivih uređaja, tačnost nije bila deo studije iako je mislila da je tačnost izuzetno važna.</p>
<p style="text-align: justify">Rossen-ov izveštaj</p>
<p style="text-align: justify"> Ono što je podstaklo ovo pitanje je deo Rossenovih izveštaja. Naslov je bio „Fitnes trackers: da li tačno broje korake, kalorije?“ Džef Rosen je uporedio dve telefonske aplikacije i tri nosiva uređaja za ručni zglob. Uporedio ih je jedno sa drugim, a zatim uporedio sa testovima u laboratoriji. Razlika u merenju koraka, posebno u pogledu sagorelih kalorija, pokazale su se netačnim. Šta ako vaš lekar koristi ove informacije za vaše lečenje, za određivanje premija za vaše životno ili zdravstveno osiguranje? Tačnost informacija telefonskih aplikacija i nosivih uređaja postaje veoma diskutabilna.</p>
<p style="text-align: justify"> Prema Rossen izveštaju: Kompanije su rekle za NBC News da su tracker-i dizajnirani da motivišu i podstiču zdrav način života. Garmin je dodao da je „položaj na zglobu“ važan „ako se nosi više uređaja u isto vreme“ i da je takođe važno da li se uređaj nosi na „dominantnoj ruci“.</p>
<p style="text-align: justify">Intervju za posao i testiranje</p>
<p style="text-align: justify"> Ako primenimo neke od ovih mernih uređaja na stolicu u kojoj sedi kandidat na intervjuu za posao. A možda i ne znamo da takvi uređaji mere ljudsko telo u vreme intervjua. Ako smo pod stresom zbog neke druge situacije ili očekujemo da ćemo biti pod stresom nakon intervjua, naša zdravstvena merenja mogu biti drugačija. Ako anketar analizira podatke koje je proizvela ta &#8221;stolica&#8221;, on ili ona mogu doneti određene zaključke o nama koji su netačni. Neki nas mogu odbiti za posao. Da li bi to bila diskriminacija zasnovana na podacima za koje se ne može dokazati da su tačni ili čak ponovljivi? Da li dobijamo pravo na popravni?</p>
<p style="text-align: justify">Šta je sa vozilima i kućnim apartima?</p>
<p style="text-align: justify"> Šta je sa senzorima u vozilu koji mere i prate našu vožnju? Znajte da pritisak vazduha u vašim gumama kada se poveća ili smanji ne proizvodi istu brzinu vašeg vozila. Da li bi se to onda moglo koristiti za određivanje naše sposobnosti kao vozača?</p>
<p style="text-align: justify"> Šta ako se štednjak kod kuće meri sa neke udaljene lokacije? Pretpostavimo da iz nekog razloga sistem grejanja ne radi kako treba i da moramo koristiti šporet i rernu kao sredstvo za grejanje svog doma. Upotreba šporeta i rerne na ovaj način nije normalna, jer to moram da radim nekoliko dana za redom. Da li će organizacija za merenje videti da je ovo nenormalno ponašanje? Kakvo će biti njihovo tumačenje?</p>
<p>Da li proizvodim auto delove?</p>
<p style="text-align: justify"> Na primer, ja sam kompanija sa jednim čovekom. Bio sam radoznao i potražio sam opise svoje kompanije na internetu. Moja kompanija je Delphin Inc. Postoji Delphi Corporation koja proizvodi auto-delove. Ima 10.000 zaposlenih. Informacija koju sam našao na mreži govorila je da sam ja predsednik korporacije. Potpuno netačno. Ovo objašnjava zašto ponekad dobijam zanimljive pozive ili mejlove od ljudi koji pokušavaju da mi nešto prodaju ili da me nateraju da investiram u neke projekte. A ja nikada nisam dao informacije sajtu. Pogrešno su prikupili pogrešne podatke i spojili ih da bi napravili profil koji nije tačan.</p>
<p style="text-align: justify">Brinimo o zaštiti naše privatnosti</p>
<p style="text-align: justify"> Najveća briga u vezi IoT-a je da kada se podaci izmere, sakupljač, distributer, procesor ili analizator će verovatno pretpostaviti da je to tačno. Šta ako nije? Kako možemo ovo popraviti? Podseća na netačne podatke u kreditnom izveštaju jednog od primera gde su  kupci Vells Farga modifikovali njihovu finansijsku evidenciju i da imaju loš kreditni rejting, kako bi je lakše kupili.</p>
<p style="text-align: justify"> Želimo da ljudi shvate da se ne može pretpostaviti da će po IoT-u krajnji ishod biti tačan sve vreme, on se može menjati sa temperaturom, vlažnošću, lokacijom, starošću i drugim faktorima, u zavisnosti sta merimo. Mislimo da bi trebalo pokrenuti diskusiju o tačnosti IoT jer moramo da kreiramo politike i propise koji će se baviti ovim i obezbediti mehanizme korekcije. Bojim se da će mnogi ljudi donositi odluke na osnovu analiziranih podataka, ali osnovni podaci mogu biti netačni.</p>
<p style="text-align: justify"> Ovo sada možda deluje kao ne toliko bitno, ali ako ti prikupljeni podaci budu učestovali u donošenju odluka, onda moramo da se zapitamo ali da ne bude kasno.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/iot/da-li-verujete-vasem-iot-uredaju.html">Da li verujete Vašem IoT uređaju?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/iot/da-li-verujete-vasem-iot-uredaju.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Lagano startovanje i zaustavljanje trofaznih elektromotora &#8211; Soft starteri</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/lagano-startovanje-i-zaustavljanje-trofaznih-elektromotora-soft-starteri.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/lagano-startovanje-i-zaustavljanje-trofaznih-elektromotora-soft-starteri.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Dec 2019 00:00:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Obrada signala]]></category>
		<category><![CDATA[Teorija upravljanja]]></category>
		<category><![CDATA[automatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[elektomotori]]></category>
		<category><![CDATA[energetika]]></category>
		<category><![CDATA[indukcijski motori]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[motri velike snage]]></category>
		<category><![CDATA[soft starteri]]></category>
		<category><![CDATA[trofazni motori]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10257</guid>

					<description><![CDATA[<p>Trofazni asinhroni motori predstavljaju najčešće korišćeni elektromotor širom sveta. Jednostavna i robusna konstrukcija, širok opseg snaga, minimalni zahtevi za održavanjem učinili su ovu vrstu elektro motora jednostavno najtraženijom u svetu.  Uređaji za soft start omogućuju puštanje asinhronih motora sa znatno sporijim pokretanjem, i značajno smanjenim mehaničkim opterećenjem. Povećanje snage i momenta rezultat je kontinualnog opterećenja, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/lagano-startovanje-i-zaustavljanje-trofaznih-elektromotora-soft-starteri.html">Lagano startovanje i zaustavljanje trofaznih elektromotora &#8211; Soft starteri</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Trofazni asinhroni motori predstavljaju najčešće korišćeni elektromotor širom sveta. Jednostavna i robusna konstrukcija, širok opseg snaga, minimalni zahtevi za održavanjem učinili su ovu vrstu elektro motora jednostavno najtraženijom u svetu.</p>
<p style="text-align: justify"> Uređaji za soft start omogućuju puštanje asinhronih motora sa znatno sporijim pokretanjem, i značajno smanjenim mehaničkim opterećenjem. Povećanje snage i momenta rezultat je kontinualnog opterećenja, bez skokova.</p>
<p style="text-align: justify"> Korišćenje soft startera ima sledeće pozitivne strane:</p>
<ul style="text-align: justify">
<li>smanjena mehanička opterećenja na pogonskim elementima (zupčanici, lanci, spojnice&#8230;),</li>
<li>smanjeni hidraulični udari u cevima,</li>
<li>smanjena opterećenja električne mreže,</li>
<li>smanjenje proklizavanje pogonskog remena,</li>
<li>smanjenje vibracija transportne trake.</li>
</ul>
<p style="text-align: justify"> Soft starter kontinualno digne napon na motoru kada ga pokrene iz početnog do nazivnog napona i motor zaustavlja pad. Početni napon, vreme početka i zaustavljanja su podesivi parametri.</p>
<h3>Soft starteri &#8211; uloga, prednosti</h3>
<p style="text-align: justify"> Soft-start uređaji se koriste kao zamena za kombinaciju &#8221;zvezda-trougao&#8221;, za pokretanje pumpi, smanjenje hidrauličkih udara, smanjenje mehaničkih opterećenja na remenje, transportne trake&#8230;</p>
<p style="text-align: justify"> Jedna od glavnih nedostataka trofaznih elektromotora je njihova velika startna struja, koja je ranije regulisana vezom zvezda-trougao ali sada se sve drastično promenilo u našem vremenu, jer zbog napretka energetske elektronike i mikroprocesorske tehnologije,  nastao je kompaktan, praktičan i efikasan soft starter (meki starter) za električne motore.</p>
<p style="text-align: justify"> Soft starteri značajno povećavaju vek trajanja elektromotora i aktuatora koji rade na osovini ovog motora jer kada napon napajanja bude primenjen na neuobičajni način(ispravan), javljaju se procesi koji mogu dovesti do uništavanja elektromotora.</p>
<p style="text-align: justify"> Startna struja i napon na namotajima elektomotora, u vreme prelaznih procesa, znatno premašuju dozvoljene vrednosti a to dovodi do pogoršanja i sloma izolacije namotaja, značajno smanjuje životni vek ležajeva ujedno i životni vek motara ili može dovesti do havarije i neplaniranih zastoja u proizvodnji.</p>
<p style="text-align: justify"> Kako bi motor dobio neophodnu startnu snagu za početak rada, potrebno povećati snagu mrežnog napajanja, što dovodi do značajnog porasta troškova opreme i preterane upotrebe električne energije. Dok pad napona napajanja u trenutku starta motora &#8211; može oštetiti opremu koja se koristi na istoj starni napajanja.</p>
<p style="text-align: justify"> U vreme pokretanja elektromotora imamo ozbiljan izvor elektromagnetskih smetnji, koje mogu izazvati oštećenje i ometanje u radu druge elektronske opreme koje se nazali u blizini elektromotora.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="size-full wp-image-10260 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/blok_sema_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika.jpg" alt="" width="600" height="640" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/blok_sema_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika.jpg 600w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/blok_sema_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika-281x300.jpg 281w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/blok_sema_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika-394x420.jpg 394w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></p>
<p style="text-align: center">Slika br.1 Blok šema povezivanja soft startera i elektromotora</p>
<h3>Princip rada soft startera</h3>
<p style="text-align: justify"> Uređaj za soft start elektromotora kombinuje funkcije mekog starta i kočenja, zaštitu mehanizama i motora, kao i komunikaciju sa sistemima automatizacije.</p>
<p style="text-align: justify"> Meki start sa softstarterom ostvaruje sporo rastući napon za glatko ubrzanje motora i smanjenje startnih struja. Podesivi parametri su obično početni napon, vreme ubrzanja i vreme usporavanja motora. Veoma mala početna vrednost napona može znatno smanjiti početni obrtni momenat motora, tako da je obično postavljen na 30-60% nominalnog napona.</p>
<p style="text-align: justify"> Kada napon započne, naglo se povećava do postavljene početne vrednosti napona, a zatim glatko za vreme unapred podešenog vremena ubrzanja poraste na nominalnu vrednost.</p>
<p style="text-align: justify"> Upotreba soft startera smanjuje broj releja i prekidača koji se koriste. Pruža pouzdanu zaštitu električnih motora od preopterećenja, pregrevanja, zagušenja, smanjuje nivo elektromagnetnih smetnji.</p>
<p><img decoding="async" class="size-full wp-image-10259 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/1_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika.jpg" alt="" width="600" height="491" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/1_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika.jpg 600w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/1_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika-300x246.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/1_soft_start_trofani_motori_elektomotori_motori_asinhroni_motori_energetika_automatika-513x420.jpg 513w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></p>
<p style="text-align: center">Slika br. 2 Dijagram zavisnosti struje i obrtnog momenta kod pokretanje elektromotora sa i bez soft startera</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/lagano-startovanje-i-zaustavljanje-trofaznih-elektromotora-soft-starteri.html">Lagano startovanje i zaustavljanje trofaznih elektromotora &#8211; Soft starteri</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/obrada-signala/lagano-startovanje-i-zaustavljanje-trofaznih-elektromotora-soft-starteri.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Inovacije i pogodnosti koje nam donose autonomni mobilni roboti &#8211; AMR</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/inovacije-i-pogodnosti-koje-nam-donose-autonomni-mobilni-roboti-amr.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/inovacije-i-pogodnosti-koje-nam-donose-autonomni-mobilni-roboti-amr.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Aug 2018 00:00:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Robotika]]></category>
		<category><![CDATA[automatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[autonomna vozila]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[magnetne trake]]></category>
		<category><![CDATA[masinska vizija]]></category>
		<category><![CDATA[mobilni roboti]]></category>
		<category><![CDATA[roboti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=9757</guid>

					<description><![CDATA[<p> Autonomni mobilni roboti (AMR) su jedno od najnovijih i najinovativnijih automatizovanih rešenja na tržištu i imaju veći stepen autonomije, što ih čini idealnim za Lean produkciju. Ovaj nam dolazi, naravno, iz Japana i odnosi se na uklanjanje neujednakosti u radu i proizvodnji. jedan od popuarnijih je Toyota Way. Prostim rečima sistem tj skup alata koji [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/robotika/inovacije-i-pogodnosti-koje-nam-donose-autonomni-mobilni-roboti-amr.html">Inovacije i pogodnosti koje nam donose autonomni mobilni roboti &#8211; AMR</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Autonomni mobilni roboti (AMR) su jedno od najnovijih i najinovativnijih automatizovanih rešenja na tržištu i imaju veći stepen autonomije, što ih čini idealnim za Lean produkciju. Ovaj nam dolazi, naravno, iz Japana i odnosi se na uklanjanje neujednakosti u radu i proizvodnji. jedan od popuarnijih je Toyota Way. Prostim rečima sistem tj skup alata koji identifikuje i uklanja neodstatke drugih sistema.</p>
<p style="text-align: justify"> Roboti u industrijskom sektoru brzo se razvijaju na putu od moćnih, stacionarnih mašina u sofisticirane, mobilne platforme kako bi rešili što širi opseg potreba automatizacije. Autonomni mobilni roboti su jedno od najnovijih rešenja na tržištu.</p>
<p style="text-align: justify"> AMR razlikuju se od automatizovanih vozila po stepenu autonomije; više su nezavisni od njih. Ovi roboti postaće važan deo operacija koje zahtevaju visoku preciznost u širokom spektru industirjskih postavki, jer su upravo i kreirani, kako bi se bavili što specifičnijim izazovima u tipičnom industrijskom okruženju.</p>
<p style="text-align: justify"> Tipični primeri autonomnih vozila, ipak zahtevaju neku vrstu spoljašnjeg nahođenja, kao što su magnetne trake ili senzori. Ovo predstavlja rigidan sistem koji je teško i skupo prilagođavati potrebama proizvodnje, što je glavna prepreka koju AMR ciljaju da prevaziđu.</p>
<p style="text-align: justify"> Roboti su sada daleko sposobniji da se prilagode dinamičkim okruženjima. Sposobnost preciznog procenjivanja dinamičkog okruženja u realnom vremenu je neverovatno teška, ali to je upravo glavni adut ovih robota. Industrijska okruženja kao što su gradilišta su inherentno dinamična. Postrojenja za proizvodnju su koja se bave Lean operacijama su još dinamičnija. Roboti koji mogu da rade u ovim okruženjima imaju veliki komercijalni potencijal.</p>
<p style="text-align: justify"> Mobilna robotska platforma u kombinaciji sa dvostrukom robotskom rukom radi autonomno procesiranje delova za proizvodnju osvetljenja. Jedna od novina kod AMR-a jeste uvođenje integrisanih inteligentnih sistema, koji dolaze u različitim formatima. Još jedna velika inovacija jeste kompjuterska vizija. Većina AMR-ova je opremljena sa nizom složenih senzora za otkrivanje objekata iz okruženja.</p>
<p style="text-align: justify"> Razvoj ovakvih robota podrazumeva konstantnu potrebu za razvojem i produktivnošću u industrijskom sektoru.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/robotika/inovacije-i-pogodnosti-koje-nam-donose-autonomni-mobilni-roboti-amr.html">Inovacije i pogodnosti koje nam donose autonomni mobilni roboti &#8211; AMR</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/inovacije-i-pogodnosti-koje-nam-donose-autonomni-mobilni-roboti-amr.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Invazija robota u jednoj od poslednjih radno intenzivnih industrija &#8211; Brodogradnji</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/invazija-robota-u-jednoj-od-poslednjih-radno-intenzivnih-industrija-brodogradnji.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/invazija-robota-u-jednoj-od-poslednjih-radno-intenzivnih-industrija-brodogradnji.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 Jun 2018 01:00:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Robotika]]></category>
		<category><![CDATA[automatika]]></category>
		<category><![CDATA[automatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[brodogradnja]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[roboti]]></category>
		<category><![CDATA[robotika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=9747</guid>

					<description><![CDATA[<p> U potrazi za nižim troškovima i brzim vremenima izgradnje, Hyundai Heavy Industries Co. i Daewoo Shipbuilding &#38; Marine Engineering Co. se bave automatizacijom za izgradnju kritičnih delova njihovih velikih, teretnih,kontejnerskihm brodova od kojih se neki protežu do dužine 400 metara.  Povećanje produktivnosti je kritično za misiju u industriji kojoj je potrebno oko 200 ljudi za [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/robotika/invazija-robota-u-jednoj-od-poslednjih-radno-intenzivnih-industrija-brodogradnji.html">Invazija robota u jednoj od poslednjih radno intenzivnih industrija &#8211; Brodogradnji</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> U potrazi za nižim troškovima i brzim vremenima izgradnje, Hyundai Heavy Industries Co. i Daewoo Shipbuilding &amp; Marine Engineering Co. se bave automatizacijom za izgradnju kritičnih delova njihovih velikih, teretnih,kontejnerskihm brodova od kojih se neki protežu do dužine 400 metara.</p>
<p style="text-align: justify"> Povećanje produktivnosti je kritično za misiju u industriji kojoj je potrebno oko 200 ljudi za izgradnju jednog ovakvog plovila i suočavanje sa jakim pritiscima na cene. Oštar pad nafte od druge polovine 2014. godine, kada je barel nafte iznosio više od 100 dolara u poređenju sa preko 60 dolara sada, pogodio je sve proizvođače brodove, prisiljavajući ih da zatvore na hiljade radnih mesta i zatvore neke dokove. Što se tiče cene teretnih brodova i one su pale za skoro 10 posto u posljednje tri godine.</p>
<h3>Industrijksi roboti u brodogradnji</h3>
<p style="text-align: justify"> Kompanija Hyundai Heavy koristi lake industrijske robote od 670 kilograma, projektovane za montazu na plafon, u aplikacijama za savijanje i zavarivanje čeličnih ploča za prednji i zadnji deo plovila.</p>
<p style="text-align: justify"> Ovo je svakako samo početak upotrebe robota u ovoj industriji. Mnoga brodogradilišta planiraju da uposle robote na ovim ali i drugim poslovima, i njihov porast bi trebao da se očekuje već krajem godine.</p>
<p style="text-align: justify"> Jedno od takvih je i brodogradiliste iz Ulsana, južnokorejskog grada. Pored skraćivanja procesa varenja, ono što se svakako dobija je i mnogo bolji kvalitet. Vreme varanje se može smanjiti za dve trećine, a to dovodi i do smanjenja broja kvalifikovanih radnika i godišnje mogli da uštede skoro 10 miliona dolara.</p>
<p style="text-align: justify"> Dok druga kompanija, Hyundai Heavy, planira da izgradi potpuno automatizovanu fabriku, koja takođe koristi robotska rešenja, da bi ove čelične delove dostavila svojim dvema pridruženim brodogradilištima, gde bi se nastavila dalja izgradnja brodova, Hyundai Mipo Dockyard Co. i Hyundai Samho Heavy Industries Co.</p>
<p style="text-align: justify"> Pored zavarivanja razmišlja se u pravcu da se roboti koriste iz finalne radove, kao što je  bojenje i postavlanje zaštite (zaptivki).</p>
<p style="text-align: justify"> U kompaniji Daewoo Shipbuilding, koristi se robotska ruka od 16 kilograma za zavarivanje čeličnih delova (rezervoara) za tečni prevoz prirodnog gasa, koja će od ove godine isporučiti pet od ovih brodova.</p>
<p style="text-align: justify"> Sa ovim robotima Daewoo Shipbuilding planira da uštedeti oko 3-4 miliona dolara u troškovima izgradnje brodova. Sada se radi na razivijanju još manjih robota za zavarivanje koji će biti težine oko 14kg.</p>
<p style="text-align: justify"> Može se zaključiti da je još uvek rano za robotska brodogradilišta, ali se polako radi na tome. Poređenja radi, oko 70 procenata proizvodnje automobila je automatizovano, što podstiče brzinu proizvodnje.</p>
<p style="text-align: justify"> Moderni kontejnerski brodovi su ogromni i zahtevaju da oko 200 kvalifikovanih radnika izgradi jedan koji može nositi 20.000 standardnih kontejnera, počevši od prvog koraka proizvodnje kada se čelik počne topiti, prema Daewoo Shipbuildingu.</p>
<p style="text-align: justify"> Ključni izazov automatizacije jeste to što su svi brodovi izgrađeni prema različitim specifikacijama u zavisnosti od kupca, rekao je Oskar Levander, potpredsednik koncepata i inovacija za pomorsko poslovanje kompanije Rolls-Royce Plc. Svaki brodovlasnik ima svoje želje u onome što želi na svom brodu, pa otud i veći izazov sve to automativozati a ne držati se jednog standarda.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/robotika/invazija-robota-u-jednoj-od-poslednjih-radno-intenzivnih-industrija-brodogradnji.html">Invazija robota u jednoj od poslednjih radno intenzivnih industrija &#8211; Brodogradnji</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/robotika/invazija-robota-u-jednoj-od-poslednjih-radno-intenzivnih-industrija-brodogradnji.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hannover Messe 2014 &#8211; BionicKangaroo glavna atrakcija</title>
		<link>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/hannover-messe-2014-bionickangaroo-glavna-atrakcija.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/hannover-messe-2014-bionickangaroo-glavna-atrakcija.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milan Kocić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 13 Apr 2014 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Sajmovi]]></category>
		<category><![CDATA[abb]]></category>
		<category><![CDATA[automatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[festo]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[IoT]]></category>
		<category><![CDATA[sajam]]></category>
		<category><![CDATA[sajam u nemackoj]]></category>
		<category><![CDATA[siemens]]></category>
		<category><![CDATA[TAFTA]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Pres konferencija na svakom otvaranju Hannover Messe industrijskog sajma novinarima omogućuje&#160;uvid u štandove najvećeg industrijskog događaja godine. Iako ovakve ture uvek daju uvid u najveće&#160;inovacije, posetiocima je najzanimljiviji Festo štand, na kome su se mogli videti leteći pingvini, ogromne&#160;ptice ili bionička ruka koja rukuje daljinskim upravljačem. Ove godine je bilo prikazano istraživanje&#160;bioničkog mehaničkog uređaja koji [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/hannover-messe-2014-bionickangaroo-glavna-atrakcija.html">Hannover Messe 2014 &#8211; BionicKangaroo glavna atrakcija</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-4264" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe_2014_sajam_tehnike_festo_naslovna_automatika.rs.jpg.jpg" width="100" height="100" alt="Hannover Messe 2014 sajam tehnike festo naslovna automatika.rs.jpg" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe_2014_sajam_tehnike_festo_naslovna_automatika.rs.jpg.jpg 340w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe_2014_sajam_tehnike_festo_naslovna_automatika.rs.jpg-150x150.jpg 150w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe_2014_sajam_tehnike_festo_naslovna_automatika.rs.jpg-300x300.jpg 300w" sizes="(max-width: 100px) 100vw, 100px" />Pres konferencija na svakom otvaranju <a href="http://www.hannovermesse.de/home" target="_blank">Hannover Messe</a> industrijskog sajma novinarima omogućuje&nbsp;uvid u štandove najvećeg industrijskog događaja godine. Iako ovakve ture uvek daju uvid u najveće&nbsp;inovacije, posetiocima je najzanimljiviji <strong>Festo</strong> štand, na kome su se mogli videti leteći pingvini, ogromne&nbsp;ptice ili bionička ruka koja rukuje daljinskim upravljačem. Ove godine je bilo prikazano istraživanje&nbsp;bioničkog mehaničkog uređaja koji omogućuje skok kengura.</p>
</div>
<p>  <span id="more-1292"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;Rezultat dve godine istraživanja i poboljšanja bioničkog kengura je donekle nejasan iako praktična&nbsp;primena postoji. Inženjeri koriste električne uređaje za simulaciju modnih pokreta kengurovog skoka,&nbsp;sistem senzora u telu i nogama i motorizovane kukove i rep. Sve to mora raditi zajedno u cilju precizne&nbsp;simulacije prirodnih pokreta kengura, uključujući i pomeranje težišta pre skakanja kao i skladištenje&nbsp;energije prilikom vraćanja na zemlju.</p>
<p>&nbsp;„Bionički kengur demonstrira više aspekata integrisane automatizacije“, navode predstavnici <strong>Festo&nbsp;</strong>štanda na konferenciji za štampu. „Sistem objedinjuje sve komponente na vrlo malom prostoru i mnoge&nbsp;funkcije su koordinisane korišćenjem složenih sistema kontrolnih tehnologija. Jedina stvar koja ovde&nbsp;nedostaje je torba. Za dodatne inovacije potrebno je više vremena.“</p>
</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-4265" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_1_automatika.rs.jpg" width="300" height="224" alt="Hannover Messe14 1 automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_1_automatika.rs.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_1_automatika.rs-80x60.jpg 80w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_1_automatika.rs-265x198.jpg 265w" sizes="auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px" /></div>
<div style="text-align: justify;"><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;Postoji bilateralna saradnja između nemačke vlade i američkih poslovnih lidera u okviru partnerstva za&nbsp;transatlantsku trgovinu i ulaganje (Transatlantic Trade and Investment Partnership &#8211; </span><strong style="line-height: 1.3em;">TTIP</strong><span style="line-height: 1.3em;">). Cilj&nbsp;partnerstva je smanjenje trgovinskih tarifa i ostalih trgovinskih prepreka, i ono nastoji da harmonizuje&nbsp;standarde između dva globalno velika trgovinska regiona. U toku su pregovori kojima bi se finalizovali&nbsp;trgovinski sporazum.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<p>&nbsp;Veliki zagovornik ovakvog sporazuma je američka privredna komora. Njen predsednik, Tom Donahue,&nbsp;istakao je da je glavna karakteristika trgovinskog sporazuma velika brzina. „Prva stvar koju moramo&nbsp;uraditi je brzo delovanje“, izjavio je Donahue ispred više od sto poslovnih lidera, od kojih su mnogi&nbsp;američki koji žele da privuku nemačke investicije. Tokom panel diskusije sa američkim i nemačkim biznis&nbsp;liderima, Bernhard Mattes, predsednik <strong>AmCham</strong>-a (internacionalni ogranak američke privredne komore)&nbsp;i predsednik odbora <strong>Ford-Werke Gmbh</strong> izneo je slično mišljenje.</p>
<p><strong>&nbsp;Hannover Messe</strong> je daleko najveći industrijski sajam na svetu, sa 5 000 kompanija i 65 zemalja koje&nbsp;prikazuju svoje proizvode sa više od 250 000 posetilaca, koliko se očekuje za nedelju dana. Ono što je&nbsp;ovde najzanimljivije jeste logistika, tako da su na slici prikazani nedeljni haos i početak izložbe u&nbsp;ponedeljak.</p>
<p> <img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-4266" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_2_automatika.rs.jpg" width="300" height="402" alt="Hannover Messe14 2 automatika.rs" style="float: left;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_2_automatika.rs.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_2_automatika.rs-224x300.jpg 224w" sizes="auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px" /><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-4267" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_3_automatika.rs.jpg" width="300" height="402" alt="Hannover Messe14 3 automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_3_automatika.rs.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2014/04/Hannover_Messe14_3_automatika.rs-224x300.jpg 224w" sizes="auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px" /><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;<br /></span><span style="line-height: 1.3em;">&nbsp;I SAD i Evropska Unija raspravljaju oko bilateralnih trgovinskih sporazuma. Presudnu ulogu ima <strong>TTIP</strong>, koji&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">se često označava i kao transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini (Transatlantic Trade and&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">Investment Partnership &#8211; <strong>TAFTA</strong>). Ovaj sporazum nije zaživeo delimično iz razloga nepopularnosti NAFTA&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">sporazuma (severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini), za koji se smatralo da će preneti američke&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">proizvodne poslove u Meksiko, iako se to nije dogodilo. Isti problem se pojavljuje prilikom opisivanja IT&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">automatizacije i proizvodnje. U SAD je jedan od vodedih trendova Internet of Things odnosno <strong>IoT</strong>. U&nbsp;</span><span style="line-height: 1.3em;">Evropi, posebno u Nemačkoj, se navodi <strong>Industry 4.0</strong>, što označava četvtu industrijsku revoluciju.</p>
<p></span></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/hannover-messe-2014-bionickangaroo-glavna-atrakcija.html">Hannover Messe 2014 &#8211; BionicKangaroo glavna atrakcija</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/hannover-messe-2014-bionickangaroo-glavna-atrakcija.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Honeywell automatizuje najveću rafineriju na Bliskom istoku</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/upravljanje-procesima/honeywell-automatizuje-najvecu-rafineriju-na-bliskom-istoku.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/upravljanje-procesima/honeywell-automatizuje-najvecu-rafineriju-na-bliskom-istoku.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Milan Kocić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Dec 2013 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Upravljanje procesima]]></category>
		<category><![CDATA[automatizacija]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[rafinerija]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Korporacija Honeywell je objavila da je izabrana od strane Nacionalne naftne kompanije&#160;Kuvajta (KNPC) kako bi omogućila sistem integrisane kontrole i bezbednosti, za novi&#160;kompleks Al Zour rafinerije kapaciteta 615.000 barela dnevno, koji će biti izgrađen u južnom&#160;Kuvajtu. Honeywell će takođe omogućiti frond end inženjerski dizajn sistema (tzv. FEED).&#160;Ovo će biti četvrta rafinerija u Kuvajtu, a koja [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/upravljanje-procesima/honeywell-automatizuje-najvecu-rafineriju-na-bliskom-istoku.html">Honeywell automatizuje najveću rafineriju na Bliskom istoku</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-4147" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Honeywel_rafinerija_automatika.rs.jpg" width="100" height="100" alt="Honeywel rafinerija automatika.rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Honeywel_rafinerija_automatika.rs.jpg 200w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Honeywel_rafinerija_automatika.rs-150x150.jpg 150w" sizes="auto, (max-width: 100px) 100vw, 100px" />Korporacija <a href="http://honeywell.com/Pages/Home.aspx" target="_blank">Honeywell</a> je objavila da je izabrana od strane Nacionalne naftne kompanije&nbsp;Kuvajta (KNPC) kako bi omogućila sistem integrisane kontrole i bezbednosti, za novi&nbsp;kompleks <strong>Al Zour rafinerije</strong> kapaciteta 615.000 barela dnevno, koji će biti izgrađen u južnom&nbsp;Kuvajtu. Honeywell će takođe omogućiti frond end inženjerski dizajn sistema (tzv. FEED).&nbsp;Ovo će biti četvrta rafinerija u Kuvajtu, a koja će biti najveća na čitavom Bliskom istoku.</p>
</div>
<p>  <span id="more-1232"></span>  </p>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;Ukupni kapacitet sve tri rafinerije u Kuvajtu iznosi 930.000 barela dnevno. Predviđeno je da&nbsp;nova rafinerija započne sa radom 2018. godine.&nbsp;„Izgradnjom nove rafinerije, Kuvajt će postati jedan od najvećih proizvođača čistog goriva na&nbsp;Bliskom istoku.“, izjavio je James King, generalni menadžer Honeywell kompanije.&nbsp;„Zadovoljstvo nam je da smo izabrani za ovaj važan projekat.“ </p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-4148" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Refinery_kuvajt_rafinerija_nafte_bliski_istok_automatika.rs.jpg" width="500" height="343" alt="Refinery kuvajt rafinerija nafte bliski istok automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Refinery_kuvajt_rafinerija_nafte_bliski_istok_automatika.rs.jpg 500w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Refinery_kuvajt_rafinerija_nafte_bliski_istok_automatika.rs-300x206.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Refinery_kuvajt_rafinerija_nafte_bliski_istok_automatika.rs-100x70.jpg 100w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/12/Refinery_kuvajt_rafinerija_nafte_bliski_istok_automatika.rs-218x150.jpg 218w" sizes="auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px" /></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Honeywell</strong> je obezbedio vodeće tehnologije u KNPC rafinerijama koje su predviđene za&nbsp;narednih 30 godina, te je tako omogućen dugoročni ostanak u Kuvajtu. Kao glavni izvođač&nbsp;automatizacije nove Al Zour rafinerije, Honeywell će obezbediti <a href="https://www.honeywellprocess.com/en-US/explore/products/control-monitoring-and-safety-systems/integrated-control-and-safety-systems/experion-pks/Pages/default.aspx" target="_blank"><strong>Experion PKS</strong></a> kao glavni&nbsp;kontrolni sistem kompleksa rafinerije, kao i integraciju sistema procesne automatizacije.&nbsp;Pored toga, uz HPS sisteme koji obavljaju front end inženjering i dizajn sistema, biće&nbsp;omogućeno izvođenje konzistentnog dizajna drugih izvođača tokom trajanja čitavog projekta,&nbsp;kako bi se njegovog završetak ubrzao.&nbsp;</p>
<p> &nbsp;„Veoma smo uzbuđeni zbog početka radova na novoj rafineriji, čijom će se izgradnjom&nbsp;Kuvajt pozicionirati kao industrijski lider, ne samo na Bliskom istoku, već i na globalnom&nbsp;tržištu.“, izjavio je Khaled Al-Awdahi, projektni menadžer nove rafinerije. „Tehnologija i&nbsp;iskustvo Honeywell kompanije u procesu kontrole će Al Zour rafineriji omogućiti da efikasno&nbsp;zadovolji energetske potrebe Kuvajta uz smanjenje štetnih emisija.“&nbsp;Kompleks nove rafinerije će olakšati ispunjenje domaće tražnje a i izvoza ultra niskih sumpornih proizvoda, poput lož ulja, dizela i kerozina.</p>
</div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/upravljanje-procesima/honeywell-automatizuje-najvecu-rafineriju-na-bliskom-istoku.html">Honeywell automatizuje najveću rafineriju na Bliskom istoku</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/upravljanje-procesima/honeywell-automatizuje-najvecu-rafineriju-na-bliskom-istoku.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šta nas očekuje na Hannover Messe 2013?</title>
		<link>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/sta-nas-ocekuje-na-hannover-messe-2013.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/sta-nas-ocekuje-na-hannover-messe-2013.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Aleksandar Arsić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 10 Mar 2013 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Sajmovi]]></category>
		<category><![CDATA[automatika]]></category>
		<category><![CDATA[hannover messe]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[sajam]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Proteklih dana predstavljen je pregled dešavanja na jednom od najpoznatijih sajmova u oblasti industrije &#8221;Hannover Mess&#8221;&#160;za 2013. godinu, gde je detaljno predstavljen plan realizacije ovog sajma, koji se održava od 08. – 12. Aprila 2013. godine. Na ovim događajima profesionalci imaju prilike da unaprede svoje znanje, nauče nove ideje i koncepte, i upoznaju se sa [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/sta-nas-ocekuje-na-hannover-messe-2013.html">Šta nas očekuje na Hannover Messe 2013?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" alignleft size-full wp-image-3684" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/logo_Hannover_messe_automatika.rs.jpg" width="100" height="100" alt="logo Hannover messe automatika.rs" style="margin-top: 5px; margin-right: 5px; border: 1px solid #000000; float: left;" /><span lang="sr">Proteklih dana predstavljen je pregled dešavanja na jednom od najpoznatijih sajmova u oblasti industrije &#8221;<a href="http://www.hannovermesse.de/home" target="_blank">Hannover Mess</a>&#8221;&nbsp;za 2013. godinu, gde je detaljno predstavljen plan realizacije ovog sajma, koji se održava od 08. – 12. Aprila 2013. godine. Na ovim događajima profesionalci imaju prilike da unaprede svoje znanje, nauče nove ideje i koncepte, i upoznaju se sa novim proizvodima. Ulaganje u ljude koji posećuju sajmove je investicija u znanje, koja je od fundametalnog značaja za poboljšanje konkurentnosti proizvodnje svake kompanije.</p>
<p></span></div>
<p>  <span id="more-932"></span>  </p>
<div>&nbsp;Na pregledu dešavanja &#8221;Hannover Messe 201&#8221;, predstavljen je opseg mogućnosti koje se nude na sajmu. Na ovom dešavanju prošle godine je bilo 195.000 posetilaca, a za 2013. godinu je već prijavljeno više izlagača od prošle godine, na osnovu čega organizatori očekuju mnogo veću posetu i kvalitetniji sadržaj.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3685" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_1_messe_automatika.rs.jpg" width="570" height="373" alt="Hannover 1 messe automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_1_messe_automatika.rs.jpg 570w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_1_messe_automatika.rs-300x196.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 570px) 100vw, 570px" /></div>
<div style="text-align: center;"><span style="line-height: 1.3em;">Slika br.1 Pregled ovogodišnjeg sajma u Hanoveru, Nemačka &#8211; Dr. Jochen Koeckler, menadžer sajma</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<p>&#8221;Hannover Messe 2013&#8221; za sada ima preko 6.000 izlagača iz 61 zemlje, fokusiranih oko pet ključnih tema:</p>
<ul>
<li>Industrijska automatizacija i informacione tehnologije – 1200 izlagača</li>
<li>Energetika i zaštita životne sredine – 1500 izlagača</li>
<li>Prenos energije i kontrola – 1100 izlagača</li>
<li>Industrija nabavke, proizvodnih tehnologija i usluga – 1500 izlagača</li>
<li><span style="line-height: 1.3em;"><span style="line-height: 1.3em;">Istraživanje i razvoj – 1500 izlagača<br /></span></span></li>
</ul>
<p style="text-align: center;"><span style="line-height: 1.3em;"><span style="line-height: 1.3em;"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-3686" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_2_messe_automatika.rs.jpg" width="570" height="379" alt="Hannover 2 messe automatika.rs" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_2_messe_automatika.rs.jpg 570w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2013/03/Hannover_2_messe_automatika.rs-300x199.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 570px) 100vw, 570px" /></span></span>Slika br.2 Više od 80 kompanija se informiše o trendovima na ovogodišnjem sajmu, Hannover Messe 2013<span style="line-height: 1.3em;"><span style="line-height: 1.3em;"><br /></span></span></p>
<p>&nbsp;Na ovom sajmu posetiocima se nudi sveobuhvatan uvid u niz tehnologija od kojih su najznačajnije:</p>
<ul>
<li><span style="text-align: justify;">Industrijska automatizacija</span></li>
<li><span style="text-align: justify;">Kontrola kretanja, Regulatori, Automatika</span></li>
<li>Energetika</li>
<li>Vetrogeneratori</li>
<li>Hibridna i električna vozila</li>
<li>Digitalne fabrike</li>
<li>ComVac – vazdušne i vakum tehnologije</li>
<li>Zelena industrija</li>
<li>Istraživačke i razvojne tehnologije</li>
</ul>
<div>&nbsp;Svake godine Hannover Messe bira zemlju partnera da bi podstakla što bolje odnose u industriji na svetskom nivou. Ove godine, zemlja partner je <strong>Rusija</strong>, kao jedna od najrazvijenijih ekonomija na svetu. Rusija će ove godine imati značajnu ulogu u prezentovanju svoje tehnologije. „Industrijske kompanije iz svih krajeva sveta, mogu prilično pomoći Rusiji u njenim dugoročnim ciljevima modernizacije tehnologija“ rekao je menadžer sajma Dr. Jochen Koeckler.</p>
</div></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/sta-nas-ocekuje-na-hannover-messe-2013.html">Šta nas očekuje na Hannover Messe 2013?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/desavanja/sajmovi/sta-nas-ocekuje-na-hannover-messe-2013.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Frekventni regulatori</title>
		<link>https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/frekventni-regulatori.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/frekventni-regulatori.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jun 2009 17:26:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija upravljanja]]></category>
		<category><![CDATA[automatiyacija]]></category>
		<category><![CDATA[frekventni regulatori]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[kontorla brzine]]></category>
		<category><![CDATA[soft start]]></category>
		<category><![CDATA[staticki frekventni pretvaraci]]></category>
		<guid isPermaLink="false"></guid>

					<description><![CDATA[<p>Statički frekventni pretvarači su elektronski uređaji koji omogućavaju upravljanje brzinom trofaznih motora pretvarajući mrežni napon i frekvenciju, koji su fiksirane vrednosti, u promenljive veličine. Dok su principi ostajali isti, mnogo toga se promenilo od pojave prvog frekventnog pretvarača, koji je sadržavao u sebi tiristore, do pojave današnjeg mikroprocesorski upravljanog pretvarača. Zbog sve većeg učešća automatike [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/frekventni-regulatori.html">Frekventni regulatori</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify">Statički frekventni pretvarači su elektronski uređaji koji omogućavaju upravljanje brzinom trofaznih motora pretvarajući mrežni napon i frekvenciju, koji su fiksirane vrednosti, u promenljive veličine. Dok su principi ostajali isti, mnogo toga se promenilo od pojave prvog frekventnog pretvarača, koji je sadržavao u sebi tiristore, do pojave današnjeg mikroprocesorski upravljanog pretvarača. Zbog sve većeg učešća automatike u industriji, postoji konstantna potreba za automatskim upravljanjem, a neprekidno povećanje brzine proizvodnje i bolje metode za poboljšanje stepena korisnosti pogona su razvijane sve vreme.</div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify">   Elektromotori su danas važan standardan industrijski proizvod. Ovi motori su projektovani da rade sa konstantnom brzinom i tokom prošlih godina radilo se na optimizaciji kontrole njihove brzine. Sve dok se nisu pojavili frekventni pretvarači nije bilo moguće u potpunosti upravljati brzinom trofaznog AC motora. Većina statičkih frekventnih pretvarača koji se danas koriste u industriji za regulaciju ili upravljanje brzinom trofaznih motora su pravljeni na osnovu dva principa:</div>
<div align="justify">
<ol>
<li>
<h3>frekventni pretvarači bez međukola (poznati kao direktni pretvarači),</h3>
</li>
<li>
<h3>frekventni pretvarači sa promenljivim ili konstantnim međukolom.</h3>
</li>
</ol>
</div>
<div align="justify">
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1792" style="margin: 5px;width: 650px;height: 385px" title="podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs.jpg" alt="podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs.jpg" width="650" height="385" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs.jpg 865w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs-300x178.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs-768x455.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs-696x412.jpg 696w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_automatika.rs-710x420.jpg 710w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
</div>
<div align="justify">   Frekventni pretvarači sa međukolom imaju ili strujno međukolo, ili naponsko međukolo i oni se nazivaju strujni invertori i naponski invertori. Invertori sa međukolom imaju određene prednosti u odnosu na direktne invertore, kao što su:</div>
<div align="justify">
<ol>
<li>
<h3>bolje upravljanje strujom</h3>
</li>
<li>
<h3>redukciju viših harmonika</h3>
</li>
<li>
<h3>neograničenu izlaznu frekvenciju (ali ograničenje postoji u upravljanju korišćenju samih elektronskih komponenti.Frekventni pretvarači za visoke izlazne frekvencije su u najvećem broju slučajeva izvedeni sa međukolom)</h3>
</li>
</ol>
</div>
<div align="justify"> Direktni invertori su nešto jeftiniji od invertora sa međukolom, ali imaju tu manu da poseduju lošiju redukciju viših harmonika. Kako većina frekventnih pretvarača koristi jednosmerno (DC) naponsko međukolo.</div>
<h4 align="center">Prednosti pune kontrole brzine</h4>
<div style="text-align: justify" align="center"><span style="line-height: 1.3em"> Danas u svim automatizovanim pogonima standardno se koristi trofazni motor sa frekventnim pretvaračem. Nevezano za njegove mogućnosti da koristi dobru osobinu trofaznih motora, puna kontrola brzine je često osnovni zahtev zbog vrste samog pogona. Koristeći frekventni pretvarač dobijamo još niz prednosti:</span></div>
<div align="justify">
<ol>
<li><b>Štednja energije.</b> Energija se moze uštedeti ako brzina obrtanja motora odgovara zahtevima pri bilo kom momentu opterećenja. Ovo se odnosi pre svega na pogon pumpi i ventilatora gde je utrošena energija srazmerna kvadratu brzine. Tako pogon koji radi sa polovinom brzine uzima samo 12.5% od nominalne snage.</li>
<li><b>Optimizacija procesa.</b> Podešavanje brzine u procesu proizvodnje pruža brojne prednosti. To uključuje povećanje proizvodnje, dok smanjuje troškove održavanja i utrošak materijala i habanje.</li>
<li><b>“Mekan” rad mašine.</b> Broj startovanja i zaustavljanja mašine može se sa punom kontrolom brzine dramatično smanjiti. Korišćenjem soft-start i soft-stop rampi, naprezanja i udari mašine se mogu izbeći.</li>
<li><b>Manji troškovi održavanja. </b>Frekventni pretvarači ne zahtevaju održavanje. Kada se koriste za upravljanje motorima, radni vek pogona se povećava. Na primer, u sistemima za navodnjavanje, gde pojava vodenih čekića koji direktno zavise od motora pumpe nestaje tako da su izbegnuti kvarovi na ventilima.</li>
<li><b>Poboljšano radno okruženje.</b> Brzina pokretnih traka može da se podesi na tačno zahtevanu radnu brzinu. Na primer, flaše na pokretnoj traci u liniji za punjenje flaša prave mnogo manje buke ako se brzina trake može smanjiti u toku punjenja.</li>
</ol>
</div>
<h4 align="center">Statički frekventni pretvarači</h4>
<div style="text-align: justify" align="center"><span style="line-height: 1.3em"> Od kasnih 60-ih godina prošlog veka, frekventni regulatori podležu ekstremno brzim promenama, najviše kao rezultat razvoja mikroprocesorskih i polu-provodničkih tehnologija i pada njihovih cena. Međutim osnovni principi frekvencijskih regulatora ostali su isti. Frekventni regulator se sastoji od četiri glavne komponente:</span></div>
<div align="center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1793" style="margin: 5px;width: 650px;height: 292px" title="podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs.jpg" alt="podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs.jpg" width="650" height="292" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs.jpg 801w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs-300x135.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs-768x345.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/podela_frekventnih_regulatora_ispravljac_medjukolo_invertor_acm_automatika.rs-696x313.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div align="justify">
<ol>
<li>
<h3><b>Ispravljač</b>, koji je spojen glavnim mono/tro-faznim AC napajanjem i generiše pulsirajući DC napon. Postoje dva osnovna tipa ispravljača &#8211; kontrolisani i nekontrolisani</h3>
</li>
<li>
<h3><b>Međukolo</b>. Postoje tri tipa:</h3>
<h3>      a)konvertuju ispravljački napon u direktnu struju</h3>
<h3>      b)stabilišu (peglaju) pulsirajući DC napon i stavljaju ga na raspolaganje invertoru</h3>
<h3>      c)konvertuju konstantan DC napon ispravljača u promenljiv AC napon</h3>
</li>
<li>
<h3><b>Invertor</b>, koji generiše frekvenciju napona na motoru. Alternativno, neki invertori mogu takođe konvertovati konstantan DC napon u promenljiv AC napon.</h3>
</li>
<li>
<h3><b>Upravljačko kolo</b>, koje šalje i prima signale iz ispravljača, međukola i invertora. Delovi regulatora koji se kontrolišu zavise od dizajna samog regulatora.</h3>
</li>
</ol>
<p>Ono što svi frekvencijski regulatori imaju zajedničko jeste da kontrolno kolo koristi signale da uključuje ili isključuje poluprovodničke elemente. Frekventni regulatori su podeljeni prema načinu prekidanja, koje kontroliše napajanje motora.</p>
</div>
<h4 style="text-align: center" align="justify">Ispravljač</h4>
<div align="justify">  <span style="line-height: 1.3em">Napon napajanja je trofazni AC napon ili monofazni AC napon fiksne frekvencije(3x400V/50Hz ili 1&#215;240/50Hz) (400V je napon izmedju dve faze, a ne izmedju faze i nule!!!) i njihove karakteristične vrednosti mogu biti prikazane kao:</span></div>
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1794" style="margin: 5px;width: 650px;height: 254px" title="frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs.jpg" alt="frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs.jpg" width="650" height="254" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs.jpg 879w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs-300x117.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs-768x300.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni__ispravljac_mono_i_tro-fazni_napon_automatika.rs-696x272.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div style="text-align: center">slika 1. Mono i trofani AC napon</div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify">Na slici 1. sve tri faze međusobno su razmeštene u vremenu, fazni napon konstantno menja smer, dok frekvencija prikazuje broj perioda u sekundi. Frekvencija od 50Hz znači 50 perioda u sekundi, sa trajanjem periode 20ms. Ispravljači frekventnih regulatora sastoje se od dioda i tiristora. Ispravljač sačinjen od dioda je nekontrolisan, a ispravljač sačinjen od tiristora je kontrolisan. Ako su korišćene i diode i tiristori tada je ispravljač polukontrolisan.</div>
<h4 align="center">Međukolo</h4>
<div align="justify">  <span style="line-height: 1.3em">Međukolo se može videti kao neka vrsta skladišta iz kog motor vuče energiju kroz invertor. Međukolo može biti izgrađeno na tri načina u zavisnosti od izvedbe ispravljača i invertora.</span></div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify"> <b>Strujni invertori (I-regulatori).</b> Kod strujnih invertora, slika 2, međukolo se sastoji od velikog kalema i kombinuje se, isključivo sa kontrolisanim ispravljačem. Kalem transformiše promenljiv napon iz ispravljača u promenljivu direktnu struju. Opterećenje određuje napajanje motora.</div>
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1795" style="margin: 5px;width: 650px;height: 133px" title="frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs.jpg" alt="frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs.jpg" width="650" height="133" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs.jpg 894w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs-300x61.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs-768x157.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_strujni_invertori_acm_automatika.rs-696x142.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div style="text-align: center">slika 2. Promenljivo DC međukolo</div>
<div style="text-align: center"></div>
<div align="justify"> <b>Naponski invertori (U-regulatori).</b> Kod naponskih invertora, slika 3, međukolo se sastoji od kondenzatora(filtra) i može biti kombinovano sa oba tipa ispravljača. Filter poravnava pulsirajući napon (UZ1) ispravljača. U kontrolisanom ispravljaču napon je konstantan na zadatoj frekvenciji, i snabdeva invertor sa čistim DC naponom (UZ2) promenljive amplitude. U nekontrolisanom ispravljaču, napon na ulazu invertora je DC napon konstantne amplitude.</div>
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1796" style="margin: 5px;width: 650px;height: 260px" title="frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs.jpg" alt="frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs.jpg" width="650" height="260" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs.jpg 889w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs-300x120.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs-768x307.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_medjukolo_naponski_invertori_acm_automatika.rs-696x278.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div align="center">  slika 3. Konstantno DC naponsko međukolo</div>
<h4 style="text-align: center" align="justify">Invertor</h4>
<div align="justify"><span style="line-height: 1.3em"> Invertor je poslednji stepen frekventnog regulatora, pre motora i tačke gde se odvija finalna adaptacija izlaznog napona. Frekventni regulator garantuje dobre operativne uslove, kroz čitav kontrolni opseg, adaptirajući izlazni napon prema uslovima opterećenja. To je moguće izvesti sa magnetisanjem motora na optimalnoj vrednosti. Iz međukola invertor prima:</span></div>
<div style="text-align: justify" align="center"></div>
<div align="justify">
<ol>
<li>
<h3>promenljivu direktnu struju</h3>
</li>
<li>
<h3>promenljiv DC napon</h3>
</li>
<li>
<h3>konstantan DC napon</h3>
</li>
</ol>
</div>
<div align="justify"> U svakom slučaju, regulator osigurava da napajanje bude kvantitativno promenljivo. Drugim rečima, frekvencija napajanja motora se uvek generiše u invertoru. Ako su struja i napon promenljivi, invertor generiše samo frekvenciju. Ukoliko je napon konstantan, invertor generiše frekvenciju kao i napon. Iako invertori rade na različite načine, njihova osnovna struktura je uvek ista. Glavne komponente su kontrolisani polu-provodnici, postavljeni u parove u tri grane. Tiristori su sada zamenjeni sa visoko-frekventnim tranzistorima koji se brzo pale i gase. Mada ovo zavisi od polu-provodnika, tipično je između 300Hz i 20kHz. Polu-provodnici u invertoru se uključuju i isključuju signalom generisanim u upravljačkom kolu. Signali mogu biti kontrolisani na različite načine.</div>
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1797" style="margin: 5px;width: 650px;height: 256px" title="frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs.jpg" alt="frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs.jpg" width="650" height="256" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs.jpg 898w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs-300x118.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs-768x303.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekventnih_regulatora_naponski_invertori_sa_promenljibim_i_konstantnim_naponom_automatika.rs-696x274.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div align="center">slika 4. Invertor za promenljiv li konstantan napon medjukola,  izlazna struja zavisi od<br />
prekidačke frekvencije invertora</div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify"> Pri promenljivom ili konstantnom naponu međukola invertori, slika 4, imaju šest prekidačkih komponenti i bez obzira koji polu-provodnici su upotrebljeni, funkcija je bazično ista. Upravljačko kolo pali i gasi poluprovodnike koristeći različite modulacione tehnike i na taj način se menja izlazna frekvencija frekventnog regulatora. Prve tehnike radile su sa promenljivim naponom ili strujom u međukolu. Intervali tokom kojih individualni poluprovodnici provode su smešteni u sekvencu koja se koristi da bi se postigla zahtevana izlazna frekvencija. Sekvenca rada poluprovodnika je kontrolisana veličinom promenljivog napona ili struje u međukolu. Koristeći naponski kontrolisan oscilator, frekvencija uvek prati amplitudu napona. Ovakav tip invertora se naziva amplitudno modulisani (PAM). Ostale glavne tehnike koriste fiksni napon međukola. Napon motora se menja primenjujući napon međukola duže ili kraće vreme.</div>
<div></div>
<div style="text-align: center"><img loading="lazy" decoding="async" class=" size-full wp-image-1798" style="margin: 5px;width: 650px;height: 160px" title="frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs.jpg" src="http://automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs.jpg" alt="frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs.jpg" width="650" height="160" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs.jpg 892w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs-300x74.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs-768x189.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2009/06/frekvenrni_regilatori_asinhroni_motori_invertor_ispravljac_pam_pwm_automatika.rs-696x172.jpg 696w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></div>
<div align="center">slika 5. Modulacija amplitude I širine impulsa</div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify"> Frekvencija se menja varirajući naponske impulse duž vremenske osepozitivno za jednu poluperiodu i negativno za drugu. Tehnika menjanja širine naponskog impulsa naziva se impulsno-širinska modulacija (PWM). PWM (i slične tehnike kao sinusno-modulisani PWM) je najčešća tehnika invertorske kontrole. U PWM tehnici kontrolno kolo određuje vreme paljenja i gašenja poluprovodnika u preseku između napona i nametnutog sinusoidnog referentnog napona (sinus-kontrolisani PWM).</div>
<h4 align="center">Upravljačko kolo</h4>
<div align="justify"> <span style="line-height: 1.3em">Upravljačko kolo ili upravljačka kartica, je četvrta važna komponenta frekventnog regulatora i ima četiri bitna zadatka:</span></div>
<div align="justify">
<ol>
<li>upravljanje poluprovodnicima frekventnog regulatora</li>
<li>razmena podataka između frekventnog regulatora i perifernih uređaja</li>
<li>sakupljanje i izveštavanje o porukama greške</li>
<li>ostvarivanje zaštitne funkcije za frekventni regulator i motor</li>
</ol>
</div>
<div align="justify"></div>
<div align="justify"> Mikroprocesori povećavaju brzinu upravljačkog kola, značajno povećavajući broj odgovarajućih aplikacija za pokretanje, a ujedno smanjujući broj neophodnih proračuna. U frekventnom regulatoru integrisani su mikroprocesori, koji omogućavaju da se determiniše optimalna povorka impulsa za svako radno stanje.</div>
<h4 align="center">Izbor i eksploatacija frekventnog pretvarača</h4>
<div align="justify"> <span style="line-height: 1.3em">Nakon izbora vrste frekventnog pretvarača prema njihovim prethodno opisanim karakteristikama, potrebno je proveriti da li pretvarač  zadovoljava i specifične zahteve korisnika. Osnova za izbor je svakako </span><b style="line-height: 1.3em">snaga</b><span style="line-height: 1.3em"> priključenog (1 ili više) elektromotora. Treba naglasiti da se </span><b style="line-height: 1.3em">izbor ne može vršiti samo preko mehaničke snage </b><span style="line-height: 1.3em">priključenog EM. Mogući načini određivanja su:</span></div>
<div align="justify">
<ol>
<li><b>na osnovu električne snage</b> procenjene prema mehaničkoj snazi EM</li>
<li><b>na osnovu prividne snage</b> EM</li>
<li><b>na osnovu </b><b>I<sub>N </sub></b>(najprecizniji način)</li>
</ol>
</div>
<div align="justify">  Sledeći kriterijum je <b>mogućnost upravljanja</b>, odnosno <b>regulacije</b> željenog parametra i <b>opseg promene</b> istog. Najčešće je to brzina obrtanja, ponekad obrtni moment (npr. konstantnost sile izvlačenja žice), a eventualno i snaga EM. Sem toga, pri izboru se kao relevantni mogu pokazati neki od sledećih zahteva:</div>
<div align="justify">
<ol>
<li><b>stabilnost kontrolisanih parametara</b> (brzina obrtanja-obično 1÷3% n<sub>N, </sub>a za bolje pretvarače &lt;0,5%n<sub>N</sub>, a pri povratnoj vezi i znatno manje, obrtni moment i sl.)</li>
<li><b>zaštita EM i pretvarača </b>od nedozvoljenih stanja (ograničenje jačine struje, zagrevanja itd.)</li>
<li>mogućnost <b>rada pretvarača i bez povratne veze</b> od EM (&#8220;skalarno upravljanje&#8221;)</li>
<li><b>lakoća i preciznost kontrole i monitoring rada</b> EM i pretvarača (sa dojavom eventualnih grešaka i nedozvoljenih stanja u radu)</li>
<li><b>f</b><b>leksibilnost aplikacija</b> i postojanje <b>modova rada</b> koji odgovaraju karakteristici predviđenog opterećenja ( npr. za pogon dizanja, pogon pumpe ili ventilatora)</li>
<li><b>visoki stepen iskorišćenja</b> samog pretvarača (obično 85÷90% pri punom opterećenju, a 75÷90% pri 25%&#8217;-nom opterećenju)</li>
<li><b>zalet uz ograničenu jačinu struje</b> (uslov Φ=const. bi zahtevao pri startu jačinu struje≈(6÷15)*I<sub>N</sub>)</li>
<li>mogućnost (kratkotrajnog) <b>preopterećenja obrtnim momentom</b> (po pravilu oko (1,6÷1,8)*T<sub>N</sub>)</li>
<li>mogućnost (kratkotrajnog) <b>preopterećenja strujom u toku zaleta</b> ((1,5÷1,6)*I<sub>N</sub>)</li>
<li>mogućnost <b>kočenja</b> jednim od gore navedenih načina (prosleđivanje drugom EM pri višemotornom pogonu, priključenje otporničkog modula uz automatsku proradu kočnog čopera kada napon međukola dostigne određenu graničnu vrednost≈700 V, rekuperacija energije u mrežu, kočenje jednosmernom strujom)</li>
<li>mogućnost <b>reverziranja</b>(promena smera obrtanja) u toku rada bez promene priključaka EM</li>
<li>mogućnost <b>podešavanja &#8220;vremenskih rampi&#8221;</b>-tj. vremena zaleta-ograničenog dozvoljenom jačinom struje pri zaletu, i kočenja-ograničenog dozvoljenim naponom u međukolu(znači samo u granicama krajnjih mogućnosti EM, odnosno sistema kočenja)</li>
<li>brzina reagovanja na nagle promene opterećenja(<b>dinamičnost</b> pogina) (obično (0,5÷2)s, za bolje pretvarače &lt;0,5s pri promeni opterećenja od ΔT≈(0,7÷0,8)*T<sub>N</sub>)</li>
<li>mogućnost <b>ostvarivanja brzina obrtanja većih od sinhrone</b></li>
<li>mogućnost <b>povećanja &#8220;ugaone&#8221; frekvencije</b></li>
<li>mogućnost <b>višemotornog pogona</b></li>
<li>mogućnost <b>automatizacije</b> i uklapanja u nadređenje sisteme upravljanja i sl.</li>
</ol>
</div>
<div align="justify"><b><i>Tekst je preuzet iz skripti predmeta: </i></b></div>
<ul>
<li><b><i>Automatika u energetici, sa Katedre za automatiku i upravljanje procesima,</i></b></li>
<li><b><i> Mehatronika pogonskih sistema, sa Katedre za transportne sisteme i logistiku.</i></b></li>
</ul>
<div align="justify"><b><i> Sa Fakulteta Tehničkih Nauka u Novom Sadu, Univerzitet u Novom Sadu. Dalja objašnjenja pojmova korišćenih u ovom tekstu mozete naći u pomenutim skriptama.</i></b></div>
<div align="justify"></div>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/frekventni-regulatori.html">Frekventni regulatori</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/frekventni-regulatori.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>5</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
