<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>obnovljivi izvori energije Archives - Automatika.rs</title>
	<atom:link href="https://www.automatika.rs/tag/obnovljivi-izvori-energije/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.automatika.rs/tag/obnovljivi-izvori-energije</link>
	<description>Portal za inženjere</description>
	<lastBuildDate>Wed, 09 Feb 2022 20:45:48 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9</generator>
	<item>
		<title>Reverzibilna hidroelektrana &#8211; Da li ste čuli za ovaj pojam, gde je najveća na svetu, ima li je u Srbiji?</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/reverzibilna-hidroelektrana-da-li-ste-culi-za-ovaj-pojam-gde-je-najveca-na-svetu-ima-li-je-u-srbiji.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/reverzibilna-hidroelektrana-da-li-ste-culi-za-ovaj-pojam-gde-je-najveca-na-svetu-ima-li-je-u-srbiji.html#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 03 Feb 2022 10:51:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[hidroelektane]]></category>
		<category><![CDATA[kanjon uvac]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[reverzibilne elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[rzh bajina basta]]></category>
		<category><![CDATA[rzh bistrica]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=11277</guid>

					<description><![CDATA[<p> Kina postaje zemlja sa najvećom reverzibilnom hidroelektranom na svetu. Upravo su prve dve od ukupno 12 reverzibilnih turbina stavljene u pogon u hidroelektrani Fengning, pokrajini Hebej. Postrojenjem je u vlasnistvu drzavne kompanije State Grid Corp. of China i na putu je da postane najveća reverzibilna hidroelektrana na planeti kada bude pušteno svih 12 turbina što [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/reverzibilna-hidroelektrana-da-li-ste-culi-za-ovaj-pojam-gde-je-najveca-na-svetu-ima-li-je-u-srbiji.html">Reverzibilna hidroelektrana &#8211; Da li ste čuli za ovaj pojam, gde je najveća na svetu, ima li je u Srbiji?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Kina postaje zemlja sa najvećom reverzibilnom hidroelektranom na svetu. Upravo su prve dve od ukupno 12 reverzibilnih turbina stavljene u pogon u hidroelektrani Fengning, pokrajini Hebej. Postrojenjem je u vlasnistvu drzavne kompanije State Grid Corp. of China i na putu je da postane najveća reverzibilna hidroelektrana na planeti kada bude pušteno svih 12 turbina što dovodi do ukupne snage od 3.6 GW.</p>
<p style="text-align: justify"> China Gezhouba Group je prvu reverzibilnu hidrocentralu Fengning počela da gradi još davne 2014.godine za State Grid Corp. of China, dominantnog kineskog državnog operatora distribucije i proizvođača struje. Prve dve faze projekta su rađene istovremeno, a ukupno ima 12 reverzibilnih turbina instalisane snage od po 300 MW.</p>
<p style="text-align: justify"> Turbine sa ovom tehnologijom mogu i da pumpaju vodu u gornju akumulaciju i da proizvode električnu energiju, sve to u zavisnosti od potrebe. U pumpnom režimu rada su obično noću, kada je struja jeftinija, ili kada se javlja višak energije iz elektrana koje koriste obnovljive izvore. A kada potražnja poraste, reverzibilne hidrocentrale puštaju vodu u donju akumulaciju i proizvode električnu energiju. Smatra se da će ovo novo postrojenje imati veoma važnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije</p>
<p style="text-align: justify"> Fengning će slati struju u mrežu u oblasti Pekinga, Tjencina i severa Hebeja i balansirati proizvodnju iz vetroparkova i solarnih elektrana u svom području. Pri punom kapacitetu, taj sistem od 3.6 GW moći će da skladišti i do 40 GWh, što će ga učiniti ozbiljnim faktorom za integraciju obnovljivih izvora energije.</p>
<p style="text-align: justify"> SGCC je saopštio da će Fengning imati najveću instaliranu snagu među svim pogonima svoje vrste kao i najveći kapacitet za skladištenje. Kompanija je dodala da će reverzibilna hidroelektrana takođe imati najveću podzemnu mašinsku zgradu na svetu.</p>
<h2 style="text-align: center">Kineska Fengning, nakon završetku projetka, po snazi će premašiti reverzibilnu hidrocentralu Bath Country u Virdžiniji, SAD</h2>
<p style="text-align: justify"> Reverzibilna hidrocentrala Bath Country u Virdžiniji u Sjedinjenim Državama je trenutno najveća sa nešto više od 3 GW snage u proizvodnom režimu.</p>
<p style="text-align: justify"> Kina planira da do 2025.godine podigne svoj kapacitet za skladištenje električne energije na 62 GW, a zatim na 120 GW do kraja 2030.godine. Po podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), Narodna Republika Kina je na kraju 2020.godine imala 30.3 GW, ne računajući hidroelektrane s mešovitom namenom.</p>
<h3 style="text-align: justify">Srbija pokreće projekat za drugu reverzibilnu hidroelektranu</h3>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="size-full wp-image-11279 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2022/02/RHE_Bajina_Basta_automatika.rs_.jpg" alt="" width="650" height="366" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2022/02/RHE_Bajina_Basta_automatika.rs_.jpg 650w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2022/02/RHE_Bajina_Basta_automatika.rs_-300x169.jpg 300w" sizes="(max-width: 650px) 100vw, 650px" /></p>
<p style="text-align: justify"> RHE Bistrica je jedan od projekata iz investicionog plana Ministarstva rudarstva i energetike vrednog 17 miijarde evra. Inače, idejni projekat je uradio još davne 1981.godine Energoprojekt-Hidroinženjering iz Beograda.</p>
<p style="text-align: justify"> Reverzibilne hidroelektrane rade na principu upumpavanja vode iz donje akumulacije u gornju akumulaciju kada je potražnja za električnom energijom manja, a proizvode el. energiu korišćenjem vode iz gornje akumulacije kada je tražnja veća. One proizvode najveću potrebnu energiju i snagu za pokrivanje maksimalne potrošnje u toku dana, što je najskuplja energija na tržištu, zatim se mogu koristiti kao skladišta za energiju ili baterije tako što se energija koristi za pumpanje vode iz donje u gornju akumulaciju zbog čega su rešenje za uključenje proizvodnje vetrparkova ili solarnih elektrana i njihovo skladištenje.</p>
<p style="text-align: justify"> EPS već ima jednu RHE, Bajina Bašta, a RHE Bistrica bi joj bila veoma slična. RHE Bistrica bi imala četiri agregata proizvođača Francis, nominalne izlazne turbinske snage 157.1 MW i maksimalne ulazne snage 167.9 MW.</p>
<p style="text-align: justify"> RHE Bajina Bašta ima maksimalnu snagu u generatorskom režimu od 614 MW, i moguću prosečnu godišnju proizvodnju od oko 1 milijardu kWh, i maksimalnu ulaznu snagu u pumpnom režimu od 620 MW.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/reverzibilna-hidroelektrana-da-li-ste-culi-za-ovaj-pojam-gde-je-najveca-na-svetu-ima-li-je-u-srbiji.html">Reverzibilna hidroelektrana &#8211; Da li ste čuli za ovaj pojam, gde je najveća na svetu, ima li je u Srbiji?</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/reverzibilna-hidroelektrana-da-li-ste-culi-za-ovaj-pojam-gde-je-najveca-na-svetu-ima-li-je-u-srbiji.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Najveća fabrika baterija u Velikoj Britaniji očekuje proizvodnju od 600.000 na godišnjem nivou</title>
		<link>https://www.automatika.rs/uncategorized/najveca-fabrika-baterija-u-velikoj-britaniji-ocekuje-proizvodnju-od-600-000-na-godisnjem-nivou.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/uncategorized/najveca-fabrika-baterija-u-velikoj-britaniji-ocekuje-proizvodnju-od-600-000-na-godisnjem-nivou.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 15 Nov 2021 08:41:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[elektricna vozila]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[solarna energija]]></category>
		<category><![CDATA[tesla]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=11192</guid>

					<description><![CDATA[<p> Epicentar automobilske industrije Ujedinjenog Kraljevstva, mesto gde je Daimler napravio prve automobile u Britaniji pre više od 120 godina, uskoro će imati koristi od najveće Gigafabrike baterija u zemlji.  Nedavna kriza sa gorivom u Velikoj Britaniji bila je samo jedan od mnogih znakova da je električna energija put koji sve više i više potrošača prelazi [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/uncategorized/najveca-fabrika-baterija-u-velikoj-britaniji-ocekuje-proizvodnju-od-600-000-na-godisnjem-nivou.html">Najveća fabrika baterija u Velikoj Britaniji očekuje proizvodnju od 600.000 na godišnjem nivou</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Epicentar automobilske industrije Ujedinjenog Kraljevstva, mesto gde je Daimler napravio prve automobile u Britaniji pre više od 120 godina, uskoro će imati koristi od najveće Gigafabrike baterija u zemlji.</p>
<p style="text-align: justify"> Nedavna kriza sa gorivom u Velikoj Britaniji bila je samo jedan od mnogih znakova da je električna energija put koji sve više i više potrošača prelazi sa automobila na motore sa unutrašnjim sagorevanjem na EV(električna vozila). A Britanci marljivo rade na tome da se pripreme da prestanu sa proizvodnjom benzinskih i dizel motora od 2030. godine, a Gigafabrika Vest Midlands otkriva svoje planove za razvoj najveće Gigafabrike baterija u Velikoj Britaniji.</p>
<p style="text-align: justify"> Nalaziće se u Koventriju, britanskom automobilskom gradu i istorijskom domu mnogih poznatih brendova kao što su Rover, Jaguar ili Triumph.</p>
<p style="text-align: justify"> Gigafabrika Vest Midlands je zajedničko ulaganje između Gradskog veća Koventrija i aerodroma Koventri. Fabrika će biti najveći novi industrijski objekat bilo koje vrste u Velikoj Britaniji, pokrivajući površinu koja je jednaka 74 fudbalska terena u punoj veličini.</p>
<p style="text-align: justify"> To će biti projekat koji će zahtevati ulaganje od 3 milijarde evra i biće napajan 100%  održivom energijom, koristeći kombinaciju solarne energije i obnovljivih izvora energije iz mreže. Gigafabrika koja se nalazi na u blizini aerodroma Koventri otvoriće direktno do 6.000 radnih mesta. Prema Mike Murrai-u, direktoru projekta Vest Midlands, aerodrom je savršena lokacija za fabriku, jer je idealno pozicioniran za snabdevanje britanskih proizvođača automobila kojima je potreban pristup baterijama svetske klase na njihovim vratima.</p>
<p style="text-align: justify"> Gigafabrika Vest Midlands će proizvoditi nove litijum-jonske baterije kao i reciklirati korišćene baterije. Moći će da isporučuje do 60 GWh godišnje kada radi punim kapacitetom, što je dovoljno za pogon 600.000 električnih vozila godišnje. Očekuje sa da proizvodnja krene od 2025.godine.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/uncategorized/najveca-fabrika-baterija-u-velikoj-britaniji-ocekuje-proizvodnju-od-600-000-na-godisnjem-nivou.html">Najveća fabrika baterija u Velikoj Britaniji očekuje proizvodnju od 600.000 na godišnjem nivou</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/uncategorized/najveca-fabrika-baterija-u-velikoj-britaniji-ocekuje-proizvodnju-od-600-000-na-godisnjem-nivou.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Francuzi grade vetropark snage 85MW u okolini Kikinde</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/francuzi-grade-vetropark-snage-85mw-u-okolini-kikinde.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/francuzi-grade-vetropark-snage-85mw-u-okolini-kikinde.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Mar 2021 15:29:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[energija vetra]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[vetro turbine]]></category>
		<category><![CDATA[vetroparkovi]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10908</guid>

					<description><![CDATA[<p>Francuska kompanija IEL OIE Balkan Renewable Energy ove godine počinje izgradnju vetroparka Bašaid u blizini Kikinde, instalisane snage od 85 MW.  Direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy, Nataša Lazarević, izjavila je da sa kompanijom Akuo Energy Central Europe nameravaju da investiraju 120 miliona evra u vetropark Bašaid.  Za izgradnju će biti zadužena zajednička firma [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/francuzi-grade-vetropark-snage-85mw-u-okolini-kikinde.html">Francuzi grade vetropark snage 85MW u okolini Kikinde</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Francuska kompanija <strong>IEL OIE Balkan Renewable Energy</strong> ove godine počinje izgradnju vetroparka Bašaid u blizini Kikinde, instalisane snage od 85 MW.</p>
<p style="text-align: justify"> Direktorka firme IEL OIE Balkan Renewable Energy, Nataša Lazarević, izjavila je da sa kompanijom Akuo Energy Central Europe nameravaju da investiraju 120 miliona evra u vetropark Bašaid.</p>
<p style="text-align: justify"> Za izgradnju će biti zadužena zajednička firma Basaid wind doo registrovana u Beogradu.</p>
<p><img decoding="async" class="size-full wp-image-10910 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika.jpg" alt="" width="650" height="447" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika.jpg 650w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika-300x206.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika-218x150.jpg 218w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika-611x420.jpg 611w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2021/03/vetro_partk_lininda_automatika-100x70.jpg 100w" sizes="(max-width: 650px) 100vw, 650px" /></p>
<p style="text-align: justify"> Procedura u vezi sa studijom o proceni uticaja na životnu sredinu je i toku i nalazi se na javnom uvidu u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine. Određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta vetroelektrane je u toku.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/francuzi-grade-vetropark-snage-85mw-u-okolini-kikinde.html">Francuzi grade vetropark snage 85MW u okolini Kikinde</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/francuzi-grade-vetropark-snage-85mw-u-okolini-kikinde.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nanotehnologija nam donosi nove, savitljive štampane solarne panele</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/nanotehnologija-nam-donosi-nove-savitljive-stampane-solarne-panele.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/nanotehnologija-nam-donosi-nove-savitljive-stampane-solarne-panele.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 Sep 2020 17:39:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[energija sunca]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[solarni paneli]]></category>
		<category><![CDATA[sunceva energija]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10614</guid>

					<description><![CDATA[<p>Fotonaponske ćelije treće generacije su tanke, lagane i poluprovidne, a dolaze u više boja. Štaviše, nanotehnologija omogućava štampanje savitljivih solarnih panela s bezbroj primena.  S debljinom manjom od milimetra i masom ispod 0.5kg po kvadratnom metru, fleksibilni fotonaponski moduli su nova generacija materijala i imaju široku primenu, a mogu da se kombinuju s građevinskim materijalima. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/nanotehnologija-nam-donosi-nove-savitljive-stampane-solarne-panele.html">Nanotehnologija nam donosi nove, savitljive štampane solarne panele</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Fotonaponske ćelije treće generacije su tanke, lagane i poluprovidne, a dolaze u više boja. Štaviše, nanotehnologija omogućava štampanje savitljivih solarnih panela s bezbroj primena.</p>
<p style="text-align: justify"> S debljinom manjom od milimetra i masom ispod 0.5kg po kvadratnom metru, fleksibilni fotonaponski moduli su nova generacija materijala i imaju široku primenu, a mogu da se kombinuju s građevinskim materijalima. Nanotehnologija je omogućila da se tim uređajima, koji se proizvode putem trodimenzionalne štampe, može podešavati veličina i izgled. Oni mogu da pokriju mnogo veće površine nego statične i masivne varijante.</p>
<p style="text-align: justify"> Organic Electronic Technologies ili OET, koji potiče s Aristotelovog univerziteta u Solunu, jedina je kompanija aktivna u ovoj oblasti u Grčkoj i jedna od malo njih uopšte. Solarne ćelije treće generacije su poluprovodne i prave se u više boja.</p>
<p style="text-align: justify"> Fotonaponske ploče su uglavnom za fasade, ali na tržište dolaze i drugi standardizovani proizvodi. Štampani paneli mogu da se savijaju i sklapaju, tako da su mogućnosti brojne.</p>
<p style="text-align: justify"> Kompanija ističe da je nova tehnologija u skladu s novinama u zakonodavstvu Evropske unije u oblasti unapređivanja energetske efikasnosti u zgradarstvu. Organske fotonaponske (OPV) solarne ćelije mogu da pokriju staklenike i da se koriste u sistemima za grejanje i hlađenje.</p>
<p> OET ne poriče da su pomenuta rešenja još uvek skupa, ali izražava optimizam da će rast proizvodnje dovesti do pada cena. Savitljivi solarni paneli se za sada upotrebljavaju za pilot-projekte. Ti nanotehnološki materijali mogu da se recikliraju.</p>
<p style="text-align: justify"> Opština Neapoli-Sikjes u Solunu nedavno je postavila prvo pametno autobusko stajalište s krovom opremljenim ovom tehnologijom. Korisnici na tom mestu mogu da pune mobilne uređaje. U toku je studija o mogućnostima uvođenja više takvih objekata.</p>
<p style="text-align: justify"> Firmine organske LED sijalice osvetljavaju stanicu. Među opcijama su WiFi ruteri i displeji sa vremenskom prognozom i vremenom prolaska vozila javnog prevoza.</p>
<p style="text-align: justify"> OET-ova nanotehnologija uključuje solarne panele na suncobranu na ležaljci, zajedno s malim frižiderom, kao i energetski autonomni portabl frižider i zamrzivač.</p>
<p style="text-align: justify"> U jednom projektu, firma je opremila Fiatov automobil krovnim fotonaponskim sistemom. OPV sistemi čak mogu da se ugrade u odeću radi proizvodnje struje i grejanja.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/nanotehnologija-nam-donosi-nove-savitljive-stampane-solarne-panele.html">Nanotehnologija nam donosi nove, savitljive štampane solarne panele</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/nanotehnologija-nam-donosi-nove-savitljive-stampane-solarne-panele.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Siemens fabrika proizvela više od 25.000 generatora</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/siemens-fabrika-proizvela-vise-od-25-000-generatora.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/siemens-fabrika-proizvela-vise-od-25-000-generatora.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Aug 2020 13:58:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[siemens srbija]]></category>
		<category><![CDATA[siemens subotica]]></category>
		<category><![CDATA[vetrogeneratori]]></category>
		<category><![CDATA[vetronjace]]></category>
		<category><![CDATA[vetroturbine]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10592</guid>

					<description><![CDATA[<p>Siemens fabrika za proizvodnju vetrogeneratora u Subotici koja uspešno posluje već 17 godina, do sada je proizvela više od 25.000 generatora.  Portfolio kompanije obuhvata proizvodnju vetrogeneratora različitih profila: sinhronih i asinhronih generatora opsega snage od 1,5 do 4,5 MW, sa namotanim, kaveznim i rotorom od permanentnih magneta, kao i generatora sa niskim naponom 6 kV, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/siemens-fabrika-proizvela-vise-od-25-000-generatora.html">Siemens fabrika proizvela više od 25.000 generatora</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Siemens fabrika za proizvodnju vetrogeneratora u Subotici koja uspešno posluje već 17 godina, do sada je proizvela više od 25.000 generatora.</p>
<p style="text-align: justify"> Portfolio kompanije obuhvata proizvodnju vetrogeneratora različitih profila: sinhronih i asinhronih generatora opsega snage od 1,5 do 4,5 MW, sa namotanim, kaveznim i rotorom od permanentnih magneta, kao i generatora sa niskim naponom 6 kV, dok je od 2018.godine u fabrici započeta montaža generatora sa visokim naponom 13 kV.</p>
<p style="text-align: justify"> Zahvaljujući kvalitetu, poštovanju rokova isporuke, procedura i standarda, uz stalne inovacije u proizvodnji, fabrika beleži konstantan rast porudžbina, a da startegija kretanja rasta daje konkretne rezultate govori i podatak da je od kraja 2016. pa do početka 2020. proizvedeno 5.000 generatora, dok se na nedeljnom nivou u fabrici proizvede oko 50 generatora.</p>
<p style="text-align: justify"> Uz konstantan rast izvoza, fabrika koja uspešno posluje od 2003.godine u okviru Slobodne zone Subotica, spada u jedne od najvećih izvoznike iz Srbije.</p>
<p style="text-align: justify"> Tokom trajanja vanrednog stanja, proizvodnja u fabrici je radila sve vreme, pridržavajući se svih propisanih mera zaštite zaposlenih na radnom mestu i radnoj okolini. Poštujući preporučene mere, fabrika je uspela da sačuva zdravlje svojih zaposlenih i sva radna mesta, kao i da isporuči porudžbine kupcima.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/siemens-fabrika-proizvela-vise-od-25-000-generatora.html">Siemens fabrika proizvela više od 25.000 generatora</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/siemens-fabrika-proizvela-vise-od-25-000-generatora.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>UAE imaju najnižu cenu za el. energiju iz solarnih elektrana na svetu</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/uae-imaju-najnizu-cenu-za-el-energiju-iz-solarnih-elektrana-na-svetu.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/uae-imaju-najnizu-cenu-za-el-energiju-iz-solarnih-elektrana-na-svetu.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 10 May 2020 22:20:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Abu Dabi]]></category>
		<category><![CDATA[EDF SA]]></category>
		<category><![CDATA[Électricité de France SA]]></category>
		<category><![CDATA[fotonaponske elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[JinkoSolar]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[oie]]></category>
		<category><![CDATA[solarne elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10429</guid>

					<description><![CDATA[<p> Kompanija za proizvodnju električne energije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pregovaraće s EDF-om i JinkoSolar-om o izgradnji fotonaponske elektrane kapaciteta 1.5 GW. Konzorcijum je na tenderu oborio nedavni svetski rekord i predložio da isporučuje električnu energiju po ceni od 13.5 dolara po MWh.  Électricité de France SA (EDF SA) i JinkoSolarHolding iz Kine dali su najpovoljniju [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/uae-imaju-najnizu-cenu-za-el-energiju-iz-solarnih-elektrana-na-svetu.html">UAE imaju najnižu cenu za el. energiju iz solarnih elektrana na svetu</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"> Kompanija za proizvodnju električne energije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pregovaraće s EDF-om i JinkoSolar-om o izgradnji fotonaponske elektrane kapaciteta 1.5 GW. Konzorcijum je na tenderu oborio nedavni svetski rekord i predložio da isporučuje električnu energiju po ceni od 13.5 dolara po MWh.</p>
<p style="text-align: justify"> Électricité de France SA (EDF SA) i JinkoSolarHolding iz Kine dali su najpovoljniju cenu za postrojenje za koje bi po planu bilo najveća jedinstvena solarna elektrana na planeti. Emirates Water and Electricity Co. (EWEC), dominantno preduzeće za proizvodnju i snabdevanje električnom energijom, zvanično je saopštilo da cena od 13,5 dolara po megavat-satu, toliko niska da to još nije viđeno u toj delatnosti.</p>
<p style="text-align: justify"> Kapacitet projekta Al-Dhafra je planiran za dva gigavata, što bi ga u ovom trenutku učinilo najvećim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali ovaj tender je bio za samo 1,5 gigavata.</p>
<p style="text-align: justify"> ACWA Power iz Saudijske Arabije udružio se sa Shanghai Electricom i takođe je jedan od pet konzorcijuma koji su stigli do finalne faze tendera. Engie iz Francuske je sklopio partnerstvo s International Powerom i Al-Fanarom. Japanski Marubeni i francuski Total su isto dali zajedničku ponudu, kao i SoftBank iz Japana i Eni iz Italije.</p>
<h3 style="text-align: justify">Ulagači dobijaju manjinski udeo</h3>
<p style="text-align: justify"> Na tenderu su se ukupno 24 entiteta kvalifikovala za finansiranje, izgradnju, upravljanje pogonom i održavanje. Al-Dhafra treba da bude priključena na mrežu do sredine 2022. godine, malo kasnije nego što je prvobitno planirano, a do odlaganja je došlo zbog krize izazvane virusom korona.</p>
<p style="text-align: justify"> EDF i JinkoSolar mogu da budu vlasnici najviše 40 odsto fotonaponskog sistema, dok će ADPower i drugi državni subjekti imati većinski udeo.</p>
<h3 style="text-align: justify">Solarna elektručna energija na Arabijskom poluostrvu je najjeftinija na svetu</h3>
<p style="text-align: justify"> Pobednička ponuda može da se uporedi s prethodnim rekordno niskim nivoom – 15,6 dolara po megavat-satu. Postigli su ga Total iz Francuske i Marubeni iz Japana u januaru ove godine, u Kataru, za projekat od 800 megavata.</p>
<p style="text-align: justify"> Emirat Abu Dabi već ima jednu ogromnu solarnu elektranu. Noor Abu Dhabi odnosno Sweihan, kapaciteta 1,18 gigavata, počeo je da isporučuje električnu energiju pre manje od godinu dana. Izgradio ga je Sterling and Wilson iz Indije, a projekat su razvili JinkoSolar i Marubeni. Njih je za 25-godišnji PPA odabrao Abu Dhabi Water and Electric Authority (ADWEA). Tarifa, 24,2 dolara po megavat-satu, takođe je bila najniža do tada.</p>
<p style="text-align: justify"> Al-Dhafra bi sa snagom od 1,5 gigavata danas zamenila Noor na petom mestu po veličini u svetu. Sa dva gigavata bi bila treća.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/uae-imaju-najnizu-cenu-za-el-energiju-iz-solarnih-elektrana-na-svetu.html">UAE imaju najnižu cenu za el. energiju iz solarnih elektrana na svetu</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/uae-imaju-najnizu-cenu-za-el-energiju-iz-solarnih-elektrana-na-svetu.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Solarni paneli u boji bez umanjenja performansi solarnih ćelija</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/solarni-paneli-u-boji-bez-umanjenja-performansi-solarnih-celija.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/solarni-paneli-u-boji-bez-umanjenja-performansi-solarnih-celija.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 08 Apr 2020 08:51:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[obojeni solarni paneli]]></category>
		<category><![CDATA[solarna energija]]></category>
		<category><![CDATA[solarne fasade]]></category>
		<category><![CDATA[solarni paneli]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10378</guid>

					<description><![CDATA[<p>Zamislite zgradu sa solanim panelima u istom boji. Da li je o to moguće? Upravo na tome rade: Tehnički univerzitet Danske, Danski tehnološki institut i još nekoliko kompanija koje su udružile snage u novom projektu radi testiranja i usavršavanja nove vrste solarnih panela. Ovi solarni paneli moći će i da se oboje, i tako se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/solarni-paneli-u-boji-bez-umanjenja-performansi-solarnih-celija.html">Solarni paneli u boji bez umanjenja performansi solarnih ćelija</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Zamislite zgradu sa solanim panelima u istom boji. Da li je o to moguće? Upravo na tome rade: Tehnički univerzitet Danske, Danski tehnološki institut i još nekoliko kompanija koje su udružile snage u novom projektu radi testiranja i usavršavanja nove vrste solarnih panela. Ovi solarni paneli moći će i da se oboje, i tako se prilagođavati izgledu svake zgrade.</p>
<p style="text-align: justify"> Peter Poulsen, iz DTU Fotonik, koji je i šef istraživačkog dela projekta, kaže da ispituju da li solarni paneli mogu biti obojeni bez narušavanja njihovih kvaliteta i performansi.</p>
<p style="text-align: justify"> Potrošnja energije u zgradama čini skoro 40% ukupne potrošnje energije u Danskoj, pa je integracija solarnih ćelija u građevinske materijale sve važnija kako bi ova zemlja postala nezavisna od fosilnih goriva do 2050.</p>
<h3 style="text-align: justify">Nova metoda bojenja</h3>
<p style="text-align: justify"> Mnogo različitih metoda bojenja solarnih panela je već testirano u Danskoj i u celom svetu. Međutim, problem je u tome što bojenje može da smanji kapacitet solarnih panela da prihvate sunčevu svetlost, a da to spreče je i glavni zadatak naučnika i kompanija okupljenih oko ovog projekta.</p>
<p style="text-align: justify"> Kompanija Danish Solar Energy Ltd. razvila je novu metodu za proizvodnju obojenih solarnih panela koja podrazumeva postavljanje solarnih ćelija iza posebnog prozirnog filma. Ovaj film veoma malo utiče na njihove performanse, a može da se oboji u željenu boju. Cilj istraživanja je da se ova metoda usavrši, ističe Poulsen.</p>
<p style="text-align: justify"> Učesnici u ovom razvojnom projektu se nadaju da će na kraju imati novu vrstu solarnih panela koji se mogu prilagoditi različitim zahtevima većine zgrada i kupaca. Da bi novo rešenje zadovoljavalo i estetske standarde u projekat su uključene i arhitekte.</p>
<p style="text-align: justify"> Danska se ne može takmičiti u proizvodnji jeftinih solarnih ćelija, ali može da doprinese tehnološkim rešenjima za budućnost kada je reč o rešenjima za integrisanu gradnju. Poulsen kaže da ova zemlja ima jake kompanije i široko znanje koje od Danske može napraviti lidera u ovoj oblasti ako svi rade zajedno.</p>
<p style="text-align: justify"> Projekat je podržan od strane Programa za razvoj i demonstraciju energetske tehnologije (EUDP), koji predstavlja sistem javnih subvencija za podršku i razvoj novih energetskih tehnologija.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/solarni-paneli-u-boji-bez-umanjenja-performansi-solarnih-celija.html">Solarni paneli u boji bez umanjenja performansi solarnih ćelija</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/solarni-paneli-u-boji-bez-umanjenja-performansi-solarnih-celija.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Turska povećava kapacitete OIZ i plasira se na 5.mesto  u Evropi</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/turska-povecava-kapacitete-oiz-i-plasira-se-na-5-mesto-u-evropi.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/turska-povecava-kapacitete-oiz-i-plasira-se-na-5-mesto-u-evropi.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Dec 2019 00:00:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[solarna energija]]></category>
		<category><![CDATA[vetroparkovi]]></category>
		<category><![CDATA[vetroturbine]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10190</guid>

					<description><![CDATA[<p>Očekuje se da će Turska do 2024. godine postati peta zemlja u Evropi po upotrebi obnovljivih izvora energije, a jedanaesta u svetu, s predviđenim 50-postotnim povećanjem obnovljivih izvora, većinski pokretani solarnom energijom.  Takođe, prema izvorima Međunarodne agencije za energiju (IEA), očekuje se da će ova zemlja proizvoditi čak 21 GW energije više između 2019. i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/turska-povecava-kapacitete-oiz-i-plasira-se-na-5-mesto-u-evropi.html">Turska povećava kapacitete OIZ i plasira se na 5.mesto  u Evropi</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Očekuje se da će Turska do 2024. godine postati peta zemlja u Evropi po upotrebi obnovljivih izvora energije, a jedanaesta u svetu, s predviđenim 50-postotnim povećanjem obnovljivih izvora, većinski pokretani solarnom energijom.</p>
<p style="text-align: justify"> Takođe, prema izvorima Međunarodne agencije za energiju (IEA), očekuje se da će ova zemlja proizvoditi čak 21 GW energije više između 2019. i 2024.godine, dostižući ukupno snagu oko 63 GW. Jedine četiri evropske zemlje, za koje se predviđa da će imati veći kapacitet obnovljivih izvora energije od Turske u 2024.godini jesu Nemačka, Francuska, Španija i Italija.</p>
<p style="text-align: justify"><img decoding="async" class="size-full wp-image-10191 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/European-Commission-Turkey-makes-good-progress-on-renewables-energy-efficiency_obnovljivi_izvori_energije_zelena_energija_solarna_energija_automatika.rs_.jpg" alt="" width="650" height="333" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/European-Commission-Turkey-makes-good-progress-on-renewables-energy-efficiency_obnovljivi_izvori_energije_zelena_energija_solarna_energija_automatika.rs_.jpg 650w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/12/European-Commission-Turkey-makes-good-progress-on-renewables-energy-efficiency_obnovljivi_izvori_energije_zelena_energija_solarna_energija_automatika.rs_-300x154.jpg 300w" sizes="(max-width: 650px) 100vw, 650px" />  Turski solarni kapacitet povećaće se za oko 198% &#8211; 10GW do 2024.godine, od čega će 3,7 GW doći iz distributivnih sistema, odnosno sa krovova. Ova država je na kraju 2018. godine imala kapacitet da proizvede 5,1 GW putem solarnih sistema, od čega je svega 0,5 GW dolazilo iz distributivnih sistema.</p>
<p style="text-align: justify">Kapacitet vetroelektrana u Turskoj će značajno doprineti ukupnom rastu, sa predviđenim porastom sa 5,9 GW na 12,9 GW do 2024. godine. Prema poslednjem izveštaju Evropske komisije o Turskoj u pogledu širenja EU, država je ostvarila dobar napredak u sektoru obnovljivih izvora energije, kao i energetske efikasnosti.</p>
<p style="text-align: justify"> Na globalnom nivou, energija iz obnovljivih izvora doživeće porast od 50% što iznosi 1,200 GW i ukupno će se proizvoditi 3,700 GW do 2024. godine. Ovom porastu doprineće, kao glavni pokretači rasta, solarne fotonaponske instalacije na kućama, zgradama, fabrikama&#8230; navodi IEA.</p>
<p style="text-align: justify"> Na kraju 2018. godine ukupan obnovljivi kapacitet na svetu bio je nešto preko 2500 GW. Kina nastavlja da nosi titulu svetskog lidera u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, sa projektovanim porastom od 730 GW na kraju 2018.godine, dok 1,219 GW se očekuje do kraja 2024.godine. Iza nje dolaze SAD, sa porastom od 411 GW, zatim Indija sa 235 GW.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/turska-povecava-kapacitete-oiz-i-plasira-se-na-5-mesto-u-evropi.html">Turska povećava kapacitete OIZ i plasira se na 5.mesto  u Evropi</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/turska-povecava-kapacitete-oiz-i-plasira-se-na-5-mesto-u-evropi.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povećanje udela u obnovljivim izvorima energije na  više od 36% su jasni planovi Hrvatske do 2030.godine</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/povecanje-udela-u-obnovljivim-izvorima-energije-na-vise-od-36-su-jasni-planovi-hrvatske-do-2030-godine.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/povecanje-udela-u-obnovljivim-izvorima-energije-na-vise-od-36-su-jasni-planovi-hrvatske-do-2030-godine.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Nov 2019 00:00:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[emisija co2]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[solarna energija]]></category>
		<category><![CDATA[solarne ploce]]></category>
		<category><![CDATA[sunceva energija]]></category>
		<category><![CDATA[vetroparkovi]]></category>
		<category><![CDATA[zelena enerija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=10128</guid>

					<description><![CDATA[<p>Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u potrošnji na 36,4% do 2030. godine je jasan stav hrvatske vlade i Ministarstva životne sredine.  Predlog strategije je predložen od strane Ministar zaštite životne sredine i energetike, Tomislava Ćorića. Plan je da do 2050. godine [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/povecanje-udela-u-obnovljivim-izvorima-energije-na-vise-od-36-su-jasni-planovi-hrvatske-do-2030-godine.html">Povećanje udela u obnovljivim izvorima energije na  više od 36% su jasni planovi Hrvatske do 2030.godine</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify">Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u potrošnji na 36,4% do 2030. godine je jasan stav hrvatske vlade i Ministarstva životne sredine.</p>
<p style="text-align: justify"> Predlog strategije je predložen od strane Ministar zaštite životne sredine i energetike, Tomislava Ćorića. Plan je da do 2050. godine povećanje udela u OIE bude na 65,6%. On je takođe podsetio da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.</p>
<p style="text-align: justify"> Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje uvoza, kao i sugurnije snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, rekao je Ćorić.</p>
<p style="text-align: justify"> Prirodni potencijal Hrvatske omogućuje da najveći deo instalisane snage obnogljivih izvora energije (OIE) dođe iz energije Sunca i vetra, mada se ni druge izvore OIE ne treba zanemarivati, rekao je Ćorić. Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete do minimim tri puta, a solarne do 20 puta do 2030.godine.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="size-full wp-image-10133 aligncenter" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/11/SolarGIS-Solar-map-Croatia_solarna_energija_obnovljivi_izvori_sunceva_energija_oie_energija_vetra_vetropark_zelena_energija_automatika.rs_.jpg" alt="" width="650" height="713" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/11/SolarGIS-Solar-map-Croatia_solarna_energija_obnovljivi_izvori_sunceva_energija_oie_energija_vetra_vetropark_zelena_energija_automatika.rs_.jpg 650w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/11/SolarGIS-Solar-map-Croatia_solarna_energija_obnovljivi_izvori_sunceva_energija_oie_energija_vetra_vetropark_zelena_energija_automatika.rs_-273x300.jpg 273w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2019/11/SolarGIS-Solar-map-Croatia_solarna_energija_obnovljivi_izvori_sunceva_energija_oie_energija_vetra_vetropark_zelena_energija_automatika.rs_-383x420.jpg 383w" sizes="auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px" /></p>
<h3 style="text-align: justify">Strategija predviđa i smanjenje emisije CO2 za oko 36%</h3>
<p style="text-align: justify"> Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.</p>
<p style="text-align: justify"> Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u narednih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar  Ćorič je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 gasova za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/povecanje-udela-u-obnovljivim-izvorima-energije-na-vise-od-36-su-jasni-planovi-hrvatske-do-2030-godine.html">Povećanje udela u obnovljivim izvorima energije na  više od 36% su jasni planovi Hrvatske do 2030.godine</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/povecanje-udela-u-obnovljivim-izvorima-energije-na-vise-od-36-su-jasni-planovi-hrvatske-do-2030-godine.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sistem za skladištenje energije snage 3 megavata na stadionu Johan Cruijff ArenA počeo je sa radom</title>
		<link>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/sistem-za-skladistenje-energije-snage-3-megavata-na-stadionu-johan-cruijff-arena-poceo-je-sa-radom.html</link>
					<comments>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/sistem-za-skladistenje-energije-snage-3-megavata-na-stadionu-johan-cruijff-arena-poceo-je-sa-radom.html#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Marko Nikolić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Oct 2018 00:00:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Green tech]]></category>
		<category><![CDATA[arena buducnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Eaton]]></category>
		<category><![CDATA[obnovljivi izvori energije]]></category>
		<category><![CDATA[solarni paneli]]></category>
		<category><![CDATA[usteda energije]]></category>
		<category><![CDATA[zelena energija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.automatika.rs/?p=9811</guid>

					<description><![CDATA[<p>Najveći Evropski sistem za skladištenje energije upotrebom korišćenih i novih baterija za električna vozila u komercijalnom objektu danas je počeo sa radom.  Ovaj jedinstveni projekat je rezultat saradnje kompanija Nissan, Eaton, BAM, The Mobility House i stadiona Johan Cruijff ArenA, uz podršku Amsterdamskog fonda za klimu i energiju (AKEF) i programa Interreg (Evropska teritorijalna saradnja).  Sistem za [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/sistem-za-skladistenje-energije-snage-3-megavata-na-stadionu-johan-cruijff-arena-poceo-je-sa-radom.html">Sistem za skladištenje energije snage 3 megavata na stadionu Johan Cruijff ArenA počeo je sa radom</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="font-weight: 400;text-align: justify">Najveći Evropski sistem za skladištenje energije upotrebom korišćenih i novih baterija za električna vozila u komercijalnom objektu danas je počeo sa radom.</p>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"> Ovaj jedinstveni projekat je rezultat saradnje kompanija Nissan, Eaton, BAM, The Mobility House i stadiona Johan Cruijff ArenA, uz podršku Amsterdamskog fonda za klimu i energiju (AKEF) i programa Interreg (Evropska teritorijalna saradnja).</p>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"> Sistem za skladištenje energije snage 3 megavata omogućava pouzdanije i efikasnije snabdevanje i korišćenje energije za stadion, njegove posetioce, okruženje i holandsku elektro-energetsku mrežu. Kombinovanjem jedinica za konverziju napajanja kompanije Eaton i ekvivalenta od 148 Nissan LEAF baterija, sistem za skladištenje energije ne samo da omogućava održiviji energetski sistem, već i novi životni vek za baterije električnih vozila.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-9816" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika.jpg" alt="" width="800" height="533" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika.jpg 800w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika-300x200.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika-768x512.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika-696x464.jpg 696w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-3_zelena_energija_automatika-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px" /></p>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"><em> &#8221;Zahvaljujući ovom sistemu za skladištenje energije, stadion će moći pametnije da iskoristi svoju održivu energiju i, kao kompanija Amsterdam Energy ArenA BV, moći će da trguje dostupnim skladišnim kapacitetom baterija.&#8221;</em> izjavio je Henk van Raan, direktor inovacija na stadionu Johan Cruijff ArenA. <em>&#8221;Stadion ArenA ima obezbeđenu značajnu količinu energije, čak i tokom nestanka mrežnog napajanja. Zahvaljujući tome, on će doprineti stabilnosti holandske elektro-energetske mreže. Stadion Johan Cruijff ArenA predstavlja jedan od najodrživijih stadiona na svetu i prednjači u uvođenju pametnih inovacija kao što je ovaj jedinstveni sistem za skladištenje energije.&#8221;</em></p>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"><em> &#8221;Sistem za skladištenje energije koji se koristi na stadionu Johan Cruijff ArenA predstavlja demonstraciju stručnog rada kompanije </em><a href="https://uk.eaton.com/"><em>Eaton</em></a><em> u rešenjima za upravljanje električnom energijom.&#8221;</em> izjavio je Frank Campbell, predsednik, Corporate and Electrical EMEA pri kompaniji Eaton. &#8221;<em>Dizajnirali smo specifičan sistem za skladištenje energije da bismo zadovoljili potrebe stadiona Johan Cruijff ArenA. To je podrazumevalo projektovanje električnih komponenti za napajanje, integraciju baterijskih modula za električna vozila i ugradnju inovativnog rešenja u postojeću infrastrukturu stadiona. Izuzetno sam ponosan na ostvareni rezultat i raduje me što vidim da je stadion Johan Cruijff ArenA sada efikasniji u energetskom pogledu i da upravlja svojom energijom na način koji je održiv, bezbedan i pouzdan.&#8221;</em></p>
<h3 style="font-weight: 400;text-align: justify">Fleksibilni skladišni kapacitet:</h3>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"> Sistem za skladištenje energije igra važnu ulogu u ravnomernoj raspodeli električne energije u skladu sa energetskim potrebama stadiona Johan Cruijff ArenA. Ukupan kapacitet skladišnog sistema je 3 megavata(3 MW), što je dovoljno za snabdevanje nekoliko hiljada domaćinstava. Ovaj kapacitet takođe omogućava da se energija koju proizvode 4200 solarnih ploča koje se nalaze na krovu stadiona ArenA skladišti i koristi optimalno. Sistem za skladištenje energije obezbeđuje rezervno napajanje, smanjuje potrebu za upotrebom dizel generatora i omogućava rasterećenje elektro-energetske mreže ublažavanjem naglih promena opterećenja koji se javljaju tokom koncerata.</p>
<h3 style="font-weight: 400">Amsterdam Innovation Arena</h3>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"> Novi sistem za skladištenje energije stadiona i povezana kompanija, Amsterdam Energy ArenA BV, predstavljaju konkretne rezultate programa inovacije kojim upravlja Amsterdam Innovation Arena, a u okviru kog obrazovne institucije i instituti, vlade i kompanije kao što su BAM, Nissan, Eaton i The Mobility House rade na tome da osmisle stadion budućnosti.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft size-full wp-image-9817" src="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_.jpg" alt="" width="800" height="533" srcset="https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_.jpg 800w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_-300x200.jpg 300w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_-768x512.jpg 768w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_-696x464.jpg 696w, https://www.automatika.rs/wp-content/uploads/2018/10/Amsterdam-Arena-ESS_pic-2_zelena_energija_automatika.rs_-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px" /></p>
<p style="text-align: justify"> Stadion i područje koje ga okružuje funkcionišu kao živa laboratorija; centralna tačka za testiranje inovacija u praksi. Inovativni koncepti i ideje, kao i dokazana rešenja na polju izgradnje stadiona, upravljanja i korišćenja će naći svoju primenu na stadionima, sportskim i rekreativnim područjima širom sveta koristeći iskustva koja nudi Johan Cruijff ArenA International. Partneri u projektu Amsterdam Innovation Arena su: Stadion Johan Cruijff ArenA, Gradsko veće Amsterdama, Amsterdam Smart City, TNO, KPN, KPMG, Huawei, Microsoft, Signify, Nissan, Eaton, Honeywell i BAM.</p>
<h3 style="font-weight: 400;text-align: justify">Stadion Johan Cruijff ArenA</h3>
<p style="font-weight: 400;text-align: justify"> Stadion Johan Cruijff ArenA je veoma važna karika u samom vrhu međunarodnih, višenamenskih stadiona. To je matični stadion fudbalskog kluba Ajaks i pozornica za holandski nacionalni tim, velike koncerte, plesne događaje i poslovne sastanke. Stadion Johan Cruijff ArenA godišnje ugosti više od dva miliona posetilaca. Stadion Johan Cruijff ArenA je mesto na kom je iskustvo posetilaca najvažnije. Zajedno sa partnerima, stadion Johan Cruijff ArenA nudi vrhunske usluge,  objekte i osoblje konstantno radi na stvaranju optimalnih uslova za savršeni doživljaj posetilaca unutar stadiona i izvan njega.</p>
<p>The post <a href="https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/sistem-za-skladistenje-energije-snage-3-megavata-na-stadionu-johan-cruijff-arena-poceo-je-sa-radom.html">Sistem za skladištenje energije snage 3 megavata na stadionu Johan Cruijff ArenA počeo je sa radom</a> appeared first on <a href="https://www.automatika.rs">Automatika.rs</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.automatika.rs/vesti/green-tech/sistem-za-skladistenje-energije-snage-3-megavata-na-stadionu-johan-cruijff-arena-poceo-je-sa-radom.html/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
