Prvi mikroprocesori

 Mikroprocesor je programabilna digitalna elektronska komponenta. On obuhvata sve funkcije centralne procesorske jedinice (CPU) u jednom integrisanom kolu. Prvi mikroprocesor je radio sa 4-bitnim podacima, dok se danas uveliko koriste 64-bitni mikroprocesori. Mikroprocesor uglavnom služi u PC okruženju, ali i u industriji gde se koristi u embedded systemima (kompjuterski sistemi specijalne namene namenjeni za izvršenje jedne ili više specijalnih funkcija).

 Pre nastanka mikroprocesora, tipičan CPU se realizuje spajanjem više diskretnih IC kola i tranzistora. Prvi mikroprocesor predstavlja celu CPU u jednom čipu, čime se umanjuje cena i uvećava pouzdanost rada sistema. Ovo je bilo tako dobro rešenje da mikroprocesor dalje doživljava pravi bum. Evolucija mikroprocesora približno prati Moorov zakon po kome se njegova kompleksnost, uz istu cenu, dvostruko uvećava svakih 18 meseci.

 Tri kompanije sa tri projekta približno u isto vreme dolaze do prvog mikroprocesora: kompanija Garrett AiResearch sa Central Air Data Computer, kompanija Intel sa 4004 i kompanija Texas Instruments sa TMS 1000.

 Godine 1968., Garrett AiResearch počinje projekat digitalnog sistema namenjenog za zamenu postojećeg elektromehaničkog sistema korišćenog za kontrolu leta lovca F-14 Tomcat, za američku mornaricu. Dizajn baziran na MOSFET–ima je završen 1970.godine, sadrži više paralelnih mikroprocesora i sistem radi sa 20-bitnim podacima. Ali, mormarica ne dozvoljava da se ovaj rad objavi sve do 1997.godine tako da ovo rešenje nije poznato. Texas Instruments (TI) razvija 4-bitni mikroprocesor TMS 1000 kao i prvi embedded sistem, verziju TMS1802NC koja je namenjena za rad u kalkulatoru (specijalna primena). Intel razvija svoj prvi 4-bitni mikroprocesor 4004, 1971.godine.

Prvi 8-bitni mikroprocesori

 Nakon 4004, Intel proizvodi 1972.godine 8008, prvi 8-bitni mikroprocesor. Zatim nastaju veoma uspešni Intel 8080 (1974) i Zilog Z80. Konkurencija na tržištu se pojačava pojavom mikroprocesora Motorola 6800, avgust 1974.godine, na osnovu kojeg se dalje razvija u MOS tehnologiji 6052, 1975.godine, koji predstavlja oštru konkurenciju Z80 tokom 80-tih godina. Oba mikroprocesora, Z80 and 6502, su jeftina i prosta, i imali su potrebu za dodatnim okruženjem (kontroler, memorije, itd..). Usled te potrebe razvija se i potrebno okruženje čime dolazi do nastanka prvog kućnog kompjutera. CMOS verzija (umanjeni gubici i grejanje) mikroprocesora 65C02 nastaje 1982.godine.

Prvi 16-bitni mikroprocesori

 Prvi 16-bit mikroprocesor (sa više čipova) je bio National Semiconductor IMP-16, 1973.godine. Prvi 16-bitni mikroprocesor u jednom čipu pravi TI , TMS 9900. Nakon njega nastaje i TMS 9980, koji je konkurencija Intelovog 8080, Western Design Center (WDC) razvija CMOS verziju 65816, kao 16-bitnu verziju WDC CMOS 65C02 u 1984.godini. 65816 postaje osnova Apple IIgs i Super Nintendo Entertainment System, što ga čini najpopularnijim 16-bitni dizajnom.

 Na osnovu 8080, Intel je načinio 16-bitni Intel 8086, prvi član x86 familije koja postaje osnova modernih PC-a. Prenošenje software–a sa 8080 na 8086 je bilo prilično jednostavno, što uvećava popularnost 8086. 8088, verzija 8086 sa spoljnom 8-bitnom magistralom za podatke se ugrađuje u IBM PC, model 5150. Nakon 8086 i 8088, Intel razvija 80186, 80286 i 1985.godine, 32-bitni 80386. Veoma važna stvar u vezi ove serije je kompatabilnost, mogućnost primene jednog programskog paketa na svim verzijama mikroprocesora ove serije.

Prvi 32-bitni mikroprocesori

 Najpoznatiji 32-bitni mikroprocesor je MC68000, 1979.godine. Nazivan je 68K, imao je 32-bitne registre i 32-bitnu arhitekturu, ali 16-bitnu internu magistralu za podatke, kao i 16-bitnu spoljnu magistralu da bi se umanjio broj pinova. Imao je i 24-bitnu adresnu magistralu (16 megabajta adresnog prostora – što je ogromno za to vreme) i za to vreme veoma veliku brzinu rada. Ugrađivan je računare kao što su Apple Lisa i Macintosh, Atari ST i Commodore Amiga. Intelov prvi 32-bitni mikroprocesor je iAPX 432, 1981.godine, ali nije uspeo usled loših performansi. Motorola nastavlja razvoj 32-bitnhih procesora sa MC68010 i MC68020. MC68020 nastaje u 1985.godini i ima 32-bitnu magistralu za podatke i adrese.

Prvi 64-bitni mikroprocesori

 Iako su počeli da se javljalju već 90-tih godina, 64-bit mikroprocesori ulaze u PC računare tek nakon 2000 godine. AMD čini prvi 64-bit procesor AMD64, 2003.godine. Zatim Intel pravi x86-64 čip, i time počinje era 64-bitnih procesora. Oba procesora mogu da rade i sa 32-bitnim aplikacijama kao i sa novim 64-bitnim softverom. Nastaju 64-bit Windows XP, Windows vista x64, Linux and Mac OS X , koji rade sa 64 bita i maksimalno koriste ove procesore.

Sva dalja objašnjenja možete pronaći pronaći u sledećim materijalima: Primena mikroprocesora u energetici – mikroprocesor i mikrokontroler

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.