Potrebno je da se naglasi da se ove naredbe ne izvode uvek na isti način. Naime, samo kada se uslov u rangu menja sa neistinit na istinit menja se vrednost pointera i on ukazuje na drugi podatak. Međutim, ako uslov posle toga ostane i dalje istinit, pointer ne menja vrednost već se naredba izvršava sa podatkom koji je uzet pri poslednjoj promeni pointera.

 Više informacija i samim naredbama možete pronaći OVDE a dalje u tekstu pročitajte kako se koriste ove naredbe.

Korišćenje SQL naredbe

 Na slici br.1 je prikazan primer SQL naredbe. Paremetri SQL naredbe su tako podešeni da je ulazna reč I:1.0 izvor podataka, a da se pročitani podaci smeštaju u odredišnu datoteku #N7:30 veličine 4 reči. Kada se uslov ranga promeni sa neistina na istina, pointer SQL naredbe se uvećava za jedan i podatak očitan sa ulaza I:1.0 se upisuje na poziciju u odredišnom fajlu na koju ukazuje pointer. SQL naredba nastavlja da prenosi podatke sa ulaza na istu poziciju odredišne datoteke sve dok je uslov ranga istinit. Nakon što je korak 4 završen, setuje se bit DN. Sledeća promena uslova sa neistina na istina, vraća pointer na poziciju 1 (element N7:31). Da je umesto ulazne reči I:1.0, kao izvor navedena interna datoteka, npr. #N7:40, tada bi obe datoteka odredišna i izvršna bile iste dužine (4), a SQL naredba bi, praktično, kopirala sadržaj izvorene datoteke u odredišnu.

Slika br.1 Primer SQL naredbe

Korišćenje SQO naredbe

 SQO naredba čita reči specificiranog fajla čiji su bitovi namenjeni upravljanju izvršnih organa. Kada uslov ranga koji sadrži SQO naredbu postane istinit, naredba čita sledeću reč iz fajla. Pročitana reč prolazi kroz masku i prenosi se na odredišnu adresu. Samo oni bitovi pročitane reči kojima u maski odgovara bit 1 se prenose. Bit DONE postaje 1 nakon što je iz fajla pročitana poslednja reč. Sledeći promena uslova ranga sa neistina na istina usloviće da SQO naredba krene iz početka, sa pointerom koji je resetovan na početnu vrednost 1. Na slici br.2 je ilustrovan rad SQO naredbe. SQO naredba sa slike definiše sekvencu od 5 reči smeštenu u datoteci B10, počev od reči B10:1. Početna vrednost pointera je 2, što znači da će kao prva reč iz izvorišnog fajla biti pročitana reč B10:3. Odredišna adresa je prva reč izlazne datoteke O:14. (Dugim rečima, odredište pročitanih reči iz ulaznog fajla je izlazni digitalni modul sa adresom 14.) Naredba SQO definiše masku čija je heksadecimalna vrednost 0F0F. To znači da se na odredište ne prenose svi bitovi pročitanih reči, već samo osam bita, naznačenih jedinicama u maski (to su bitovi 0-3 i bitovi 8-11). Naravno, sadržaj izvorišnog fajla mora biti unapred pripremljen, prema zahtevima aplikacije, i upisan u odgovarajuće reči naznačene datoteke. Za SQO naredbu možemo reći da predstavlja softverski ekvivalent doboš-programatoru.

Slika br.2 Primer SQO naredbe

Korišćenje SQC naredbe

 SQC naredba radi tako što poredi sve ne-maskirane bitove iz izvorišne reči sa odgovarajućim bitovima referencirane reči. Ako na svim bitskim prozicijama postoji slaganje, naredba SQC postavlja bit FD kontrolne reči na 1. U suprotnom, ako postoji nesleganje barem na jednoj poziciji, bit FD se postavlja na 0. Na slici br.3 je prikazan primer SQC naredbe. Ova SQC naredba definiše referentni fajl dužine 5 reči šmešten u datoteci B10, počev od reči 11 ove datoteke. Izvorišna adresa (I:3.0) ukazuje na prvu reč ulazne datoteke I3 (odgovara ulaznom digitalnom modulu sa adresom 3). Tekuća pozicija pointera je 2, što znači da se vrednost pročitana sa ulaza I:3.0 poredi sa rečju B10:13. Ne porede se celokupne reči već samo viših 12 bita, što je definisano maskom 0FFF. Pošto su u konkretnom primeru svi odgovarajući ne-maskirani bitovi identični, SQC naredba setuje FD bit, tj. bit R6:21/FD.

Slika br.3 Primer SQC naredbe

Leder programiranje:

  • Uvod u Leder programiranje možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – Bit naredbe možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – Kontakti možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – START/STOP kolo možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – Realizaciju časovnik možete prinaći OVDE.
  • Leder programiranje – Realizaciju brojača možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – Sekvencijalno upravljanje možete pronaći OVDE.
  • Leder programiranje – SQL, SQC i SQO naredbe možete pronaći OVDE.

Napomena: Tekst je preuzet iz materijala  za predmet PROCESNI RAČUNARI, na ETF, Univerziteta u Beogradu. Iz originalnog teksta su izostavljene pojedine slike, a dalja objašnjenja pojmova korišćenih u ovom uvodnom tekstu možete naći u pomenutim materijalima.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.